Hurtić: Ured premijera FBiH podržava rast minimalne plaće koje dogovaramo sa sindikatima i poslodavcima
Hurtić podsjeća da su jučer Udruženje poslodavaca i 18 sindikalnih organizacija izdali saopćenje u kojem su naveli da oni intenzivno rade s predstavnicima Vlade FBiH da se kroz dijalog i saradnju postigne dogovor o minimalnoj plaći.
Udruženje poslodavaca FBiH i “predstavnici legitimnih, granskih sindikata“, kako su naveli u saopćenju, nedavno su potpisali Zajedničku platformu za vođenje socijalnog dijaloga, i svi su saglasni kako je “najava Selvedina Šatorovića, nelegitimnog predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH o održavanju protesta sa zahtjevom za povećanje minimalne plaće na 1.000 KM, zakašnjeli i populistički potez“.
Ukazujući na brojne nedoumice koje su u javnosti izazvale brojne, oprečne informacije vezane za minimalnu plaću i njeno povećanje, Hurtić objašnjava da Zakon o radu predviđa utvrđivanja minimalne plaće putem Uredbe koju usvaja Vlada FBiH, na prijedlog Ministarstva finansija, a na osnovu konsultacija provedenih u okviru Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH.
"Međutim, Uredba mora biti usklađena i s Metodologijom za izračun i usklađivanje najniže plaće koju je već utvrdio Federalni zavod za programiranje razvoja, jer utvrđivanje minimalne plaće može biti pogubno za ekonomski rast, ali i rast zaposlenosti i upravo zato je važno da se prilikom utvrđivanja nivoa rasta minimalne plaće primarno koristi ekonomska analiza, kao što je to slučaj u svim zemljama Evropske unije i okruženja", dodao je.
Zahtjeve pojedinaca o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM Hurtić smatra nerealnim, a optužbe kako premijer želi da blokira najavljene proteste u potpunosti odbacuje podsjećajući da je premijer još ranije prihvatio zahtjev sindikata, koji djeluju u okviru Ekonomsko-socijalnog vijeća, o povećanju minimalne plaće.
Uz to, naglašava i da premijer podržava sve građanske slobode, među kojima je i pravo na okupljanje, odnosno protesti, a tvrdnje pojedinaca kako je premijer to, navodno, tražio u pismu koje je uputio kantonalnom ministru, apsolutno nisu tačne.
"Vlada FBiH smatra da visinu minimalne plaće treba utvrditi zajedno sa usvajanjem zakona o doprinosima i porezu na dohodak, koji su već godinama u parlamentarnoj proceduri, jer time bi se osiguralo da rast minimalne plaće ujedno znači i rast primanja radnika, a izbjegla prisutna praksa, koju omogućavaju sadašnji propisi da rast minimalne plaće ne prati i rast primanja radnika zbog manipulacija oko visine toplog obroka", kaže Hurtić.
Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da je veliki broj radnika već izašao iz tzv. minimalne plaće od 2014. godine, odnosno Vlade premijera Nermina Nikšića, kada je 110.064 ljudi primalo neto plaću do 420 KM, taj broj se 2020. godine smanjio na 23.732.
Pojednostavimo, ukoliko bi se udovoljilo zahtjevu da minimalna plaća bude 1.000 KM to bi značilo značajno povećanje, ionako visokih plaća u javnom sektoru, pa stoga ne čudi što uglavnom sindikati iz javnog sektora traže ovo povećanje.
S druge strane, postoji realna opasnost da bi veliki broj radnika izgubio posao ili bio prisiljen raditi u sivoj ekonomiji zbog nemogućnosti poslodavaca da isplaćuju minimalnu plaću koja bi u tom slučaju bila veća od prosječne plaće, što nije zabilježeno nigdje u svijetu.
Upravo zbog toga Vlada je kroz dva pomenuta zakona predložila smanjenje poreza i doprinosa čime bi se stvorile pretpostavke za povećanje plaća i zaštitila radna mjesta.
"Svaki populizam u ovoj sferi krajnje je opasan jer se radi o velikom broju radnika, koji ukoliko minimalna plata bude utvrđena na nerealno visokom nivou, mogu izgubiti radno mjesto, što bi vodilo lančanim negativnim reakcijama po finansiranje penzionog, zdravstvenog i drugih fondova", zaključio je Hurtić.
