Dug se zapravo počeo gomilati mnogo ranije, još od 2006. značajno raste. U strukturi duga najveći dio se odnosi na dugovanja iz prethodnih godina. Jednostavno, Sarajevogas nije plaćao BH-Gasu za potrošeni gas. Po našim informacijama, to preduzeće ima visoku naplativost od svojih potrošača, čak preko 95 posto, pa se pitamo gdje je onda taj novac?! Pritom, Sarajevogas je sklopio mnogo ranije ugovor s BH-Gasom koji im je omogućio da plaćaju kad žele i koliko žele.
Želimo promijeniti ovaj odnos, želimo da zaključimo s njima novi ugovor. Poslali smo Sarajevogasu prijedlog ugovora o plaćanju duga i reprogramu, a koji sadrži instrumente obezbjeđenja u vidu mjenica. Prvi put su Sarajevogasu, po Zakonu o visini stope zatezne kamate na dugovanje u FBiH obračunate i zatezne kamate, ali oni su te kamate vratili kao neosnovane.
Postavili smo uvjet da moraju plaćati tekuće fakture, a prethodni dio duga putem reprograma. Poslali smo im prijedlog ugovora s tim uvjetima, ali oni su to odbili. Sve dok ne bude riješeno to pitanje, imat ćemo problem s naplatom.
Uzimajući u obzir da smo od decembra prošle godine naplatili većinu tekućih faktura, kao i dio duga iz ranijeg perioda, dug Sarajevogasa prema BH-Gasu smo uspjeli smanjiti sa 62 na 47 miliona KM. I pored naplate dug je prevelik i mora dodatno biti smanjen. Do sezone grijanja dug mora biti manji od 35 miliona KM kako bi bio osiguran minimum uvjeta za uredno snabdijevanje gasom. Sarajevogas i njihov vlasnik Vlada Kantona Sarajevo moraju napraviti dugoročno rješenje. Do tada će BH-Gas biti prinuđen nalaziti rješenja naplate potraživanja. Na kraju, mi ćemo biti prinuđeni da regulišemo to putem suda i tako naplatimo sva potraživanja.
Zatekli ste još niz problema, koje još pokušavate riješiti?
Uvidjeli smo da je do 30. septembra 2011. već bilo 15 miliona KM nenaplaćenih potraživanja od TG Birač iz Zvornika, koji je sad u stečaju, a duguju nam 24 miliona KM.
BH-Gas je poduzeo sve zakonske aktivnosti s ciljem naplate nenaplaćenih potraživanja iz stečajne mase. Stečajni postupak se vodi kod Okružnog privrednog suda u Bijeljini i BH-Gas učestvuje aktivno u radu Odbora povjerilaca, a sva potraživanja su priznata od stečajnog upravnika.
Nažalost, u ovoj fazi, postoje jasne zakonske odredbe kako se vodi stečajni postupak, čime smo zakonski limitirani, kao i svi drugi povjerioci. O tome se trebalo voditi računa kada su se dugovi počeli javljati. Međutim, smatramo da se u ovaj slučaj moraju aktivno uključiti entitetske vlade kako bi se problem što prije riješio.
Zapazili smo i to da su ranije uprave na neki način promovirale neistinite bilanse poslovanja u medijima. Direktor BH-Gasa do 2011. godine Almir Bečarević stalno je navodio kako je ostavio 29 miliona KM na računu, a isto tako je ostavio neplaćenih obaveza oko 44 miliona KM, iz čega se može zaključiti da namjerno nije plaćao i ukalkulisao tadašnje obaveze kako bi stanje na računu izgledalo što bolje. Naravno, tu postoje i problemi koji su nastali dugogodišnjim nemarom prethodnih uprava, a koje otkrivamo radeći i analizirajući sve segmente poslovanja kompanije.
Kakve odnose imate s dobavljačima?
BH-Gas i Federacija BiH imaju problem izuzetno visokih transportnih troškova nastalih zbog štetnog ugovora koji je zaključen sa transporterom kroz Mađarsku, kompanijom FGSZ. Ugovorom između BH-Gasa i FGSZ, koji je zaključen za period od 1999. do 2019. zakupljeni su ogromni transportni kapaciteti kroz Mađarsku.
Kako BiH ni u jednoj godini nije potrošila ni približnu količinu gasa koliko je zakupljeno, svake godine je zaključen aneks kojima su priznati ostvareni transportni kapaciteti, a razlika do zakupljenih kapaciteta je kumulativno dodavana na zakupljene kapacitete zadnjih godina trajanja ugovora. Na taj način je izbjegnuto plaćanje penala u ranijim godinama, ali je BH-Gas zbog toga sada u vrlo nepovoljnoj poziciji.
Prije svega zakupljeni su kapaciteti veći od maksimalnih količina koje BH-Gas može transportovati kroz postojeći gasni sistem. Mađarski transporter nema razumijevanja i ne želi u pregovorima da dođemo do rješenja prihvatljivog za BH-Gas, te smo suočeni s ogromnim troškovima za transport koje još uvijek možemo da amortizujemo kako krajnji korisnici ne bi osjetili utjecaj na cijenu. Zaista, ovakva poslovna politika mi nije jasna. Jer, visina transportnih troškova direktno utiče na krajnju cijenu prema korisnicima. Obavijestili smo Vladu Federacije o ovom ugovoru i Uprava BH-Gasa vodi dodatne pregovore kojima pokušava da riješi ovu situaciju.
Dokle se došlo s projektom gasovoda Zenica-Travnik, je li završen?
Podsjećam da je sadašnja Uprava BH-Gasa imenovana po okončanju radova, odnosno u decembru 2013. godine. Zatekli smo gasovod za koji je hrvatska firma IGH, koja je vršila nadzor, izdala certifikat da je spreman za upotrebu. Kada smo imenovani, odmah smo formirali komisiju stručnjaka iz BH-Gasa koja je napravila uvid i dokumentovala ozbiljne nedostatke na gasovodu zbog kojih BH-Gas nije mogao da preuzme ovaj gasovod.
Odlučili smo da poduzmemo sve aktivnosti kako bi spriječili propadanje gasovoda i zaštitili ovu investiciju. Nakon višemjesečnih pokušaja uspjeli smo da postignemo sporazum sa izvođačem radova i nadzorom. Formirali smo zajedničku komisiju koja utvrđuje nedostatke na kompletnoj trasi gasovoda Zenica-Travnik, te nastavljamo aktivnosti s ciljem da se otklone svi nedostaci i da gasovod konačno dobije upotrebnu dozvolu. Nadamo se da ćemo, zajedno sa izvođačem i nadzornim organom, ovo ipak privesti kraju, na sveukupno zadovoljstvo.
Ima li gasovod Zenica-Travnik potrošače?
Izgradnja gasovoda je trajala od 2012. do kraja oktobra 2013., ali projekt gasovod Zenica-Travnik pokrenuo je još 2006. godine tadašnji direktor BH-Gasa Almir Bečarević, koji je, kao odgovorna osoba, proveo i tendersku proceduru odabira izvođača radova i nadzornog organa, kao i nabavku cijevi.
Još 2006. je urađena studija ekonomske izvodljivosti i tada su planirani potrošači na toj dionici. Međutim, u 2011. godini desili su se poremećaji u privredi i tih potrošača više nema. Upravo iz tog razloga postojale su preporuke da bude izvršena revizija opravdanosti studije prije nego se krene u izgradnju, ali gasovod je ipak izgrađen i sada bukvalno nema nijednog potrošača.
To je samo jedan od primjera koji vidimo kao rezultat propusta u vođenju kompanije u prethodnih desetak godina. Počeli smo s obilaskom tržišta i konstatovali smo da se u tom području lokalno stanovništvo uglavnom oslanja na alternativne energente. Nije nam jasno zašto je neko ulazio u investicije od 50 miliona KM kada zna da neće imati potrošače. Postoje indicije da su vršene određene nelegalne radnje na gasovodu, ali nadležne institucije će to provjeriti.
Kakve neregularnosti ste uočili?
Bilo je jako puno glasina o zakonitosti poslovanja ove kompanije, što je i jedan od razloga zašto je sadašnja uprava BH-Gasa, čim je preuzela vođenje kompanije, izvršila, u okviru vlastitih kapaciteta, analizu dosadašnjih aktivnosti ovog javnog preduzeća. Uočili smo mnoge stvari za koje smatramo da nisu regularne. Skupili smo svu dokumentaciju, napisali izvještaj i predali nadležnim organima. To je bila naša zakonska obaveza. Na nadležnim institucijama je sada zadatak da ispitaju da li se poslovalo zakonito ili ne. To smo htjeli riješiti što prije jer nas je to opterećivalo.
Bivši dugogodišnji direktor, a sadašnji zaposlenik BH-Gasa, u svojim javnim istupima iznosi veoma teške optužbe protiv današnje Uprave. Možete li javnosti pojasniti tu situaciju?
Riječ je o Almiru Bečareviću koji je zaposlenik BH-Gasa, a bio je direktor BH-Gasa od 2004. do 2011. godine. Njegovi javni istupi i optužbe u medijima upravo koincidiraju dobrim dijelom sa periodom kada je današnja Uprava počela da analizira šta je rađeno u BH-Gasu u minulom periodu. Jer, tvrdnje o neregularnostima tiču se i perioda kada je ovim preduzećem upravljao Bečarević.
Zašto je onda i on sam nedavno prijavio Upravi određene neregularnosti?
Njegova prijava svih neregularnosti je u skladu sa zakonskim regulativama i procedurama ispitana i proslijeđena na dalje postupanje nadležnim institucijama. Interesantno je, međutim, da se prijava odnosi značajnim dijelom na period dok je on bio direktor ove kompanije.
Zašto je to uradio, da li iz ličnog interesa, samozaštite ili nekog drugog razloga, nije mi poznato, međutim, ono što je nelogično u svoj toj priči jeste da Bečarević napada današnju Upravu, koja je tek ove godine preuzela vođenje kompanije za stvari koje su se desile u ranijem periodu, dobrim dijelom dok je on vodio BH-Gas.
Međutim, dužan sam da kažem da je Almir Bečarević današnji zaposlenik ove kompanije i on je samoproglašeni "zviždač“, kao neko ko ukazuje na neregularno poslovanje. Mi smatramo da on zloupotrebljava taj termin i to u statusu zaposlenika. Njegovo ponašanje prema kompaniji u kojoj radi mora biti u skladu sa zakonima i našim internim aktima, zbog čijeg kršenja je već zvanično opomenut.
Uprkos tome, opet smo dobili službenu prijavu o kršenju internih procedura. Ne želim da o tome previše polemišem u javnosti već apelujem da nadležne vlasti urade svoj posao što prije. Ja kao direktor poštujem pravo svakog zaposlenika na slobodu govora i na njihovo pravo prijave nezakonitog poslovanja. Međutim, svaki zaposlenik, pa i onaj koji je bio direktor, ima sasvim jasne obaveze prema poslodavcu. To je sasvim prirodan zahtjev kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Tražit ću da to bude ispoštovano, posebno sada jer se njegovi istupi očigledno koriste u dnevnopolitičke svrhe. Kao čovjeku mi je tužno posmatrati kako bivši direktor, sada kada nije više direktor već zaposlenik, okreće leđa firmi koja ga i dan-danas hrani.
Koji su sada prioriteti BH-Gasa?
Prije svega, naplata potraživanja mora se rješavati sistemski i ne dovoditi u pitanje daljnje isporuke gasa. Mora biti shvaćeno da potrošeni gas mora biti plaćen u cjelosti, jer BH-Gas ne proizvodi već kupuje gas od Gazprom Exporta po cijenama definisanim ugovorom, za šta je preuzeo ugovorne obligacije.
Naš jedini izvor snabdijevanja gasom je preko Srbijagasa i zato smatramo da moramo imati dobru saradnju s ovom kompanijom. U minulom periodu dok je direktor BH-Gasa bio gosp. Almir Bečarević odnosi između Srbijagasa i BH-Gasa su bili zamrznuti. Početkom prošle sedmice smo održali nekoliko sastanaka sa predstavnicima Srbijagasa u Novom Sadu i radimo na tome da ojačamo našu saradnju. BH-Gas mora prevazići elementarne probleme i okrenuti se razvojnim projektima.
Jedan od prioriteta Bosne i Hercegovine mora biti izgradnja dodatnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom. Jedini u regionu nemamo skladište gasa. Nemamo nijednog milimetra tranzitnog gasovoda. Ovo su sve projekti koji zahtijevaju godine rada i izgradnje, ali moramo početi, jer razvojem gasne mreže bit ćemo interesantniji potencijalnim investitorima u bh. privredu. I pored svih poteškoća koje prate ovu kompaniju, uspjeli smo da u prvom polugodištu ove godine ostvarimo dobit u iznosu 1.180.070 KM.
