Isključenjem Aluminija nastao višak struje koja opterećuje sistem i ne može biti prodata
U informaciji se navodi da je sa stanovišta sigurnosti rada elektroenergetskog sistema BiH isključenje Aluminija s prenosne mreže imalo izražene negativne posljedice, prvenstveno na stanje naponskih prilika. Navedena informacija je dodatno zabrinjavajuća jer je poznato kako u EES BiH već duže vrijeme postoji izražen problem previsokih napona koji je dodatno pojačan isključenjem Aluminija.
Ovo pitanje na sutrašnjoj sjednici Doma nadora FBiH postavit će zastupnik Socijaldemokratske partije BiH Aner Žuljević, koji smatra da će isključenje ovako velikog potrošača dovesti do izazivanja lančanih problema s viškom proizvodnje električne enegije koja se neće moći izvoziti zbog ograničenih mogućnosti prekograničnih prenosnih kapaciteta.
Primjer koji potvrđuje navedeno je podatak da se u febuaru i martu 2018. godine iz BiH izvozilo 1300 MWh/h, gdje je EES BiH bio na granici ugroženosti i navedeni iznos izvoza ne bi bio ni odobren da Aluminij nije bio u pogonu.
"U slučaju kada se sva proizvedena energija ne može plasirati, dotoci u akumulacionim jezerima, umjesto korištenja za proizvodnju usmjeravaju se na prelijevanje preko brana kao čist gubitak. S ekonomskog aspekta je izuzetno važno imati na umu da je Aluminij trošio 103.000.000 kWh, što izraženo u procentima predstavlja oko deset posto ukupno preuzete električne energije sa prenosne mreže", kazao je za Klix.ba Žuljević.
Uzimajući u obzir da pomenuta informacija sadrži niz vrlo zabrinjavajućih pokazatelja, on će tražiti od NOS-a da sve podatke javno objavi kako bi se jasno utvrdile moguće sistemske opasnosti kada je u pitanju isključenje Aluminija. Spekulira se da će isključenje mostarske kompanije dodatno opteretiti ostale potrošače te je vrlo važno izračunati evidentne finansijske gubitke.
"Ovaj momenat dodatno će zakomplicirati poziciju EES u ITC mehanizmu (mehanizam kompenzacije između operatora prijenosnog sistema), pa se postavlja pitanje kakve će biti posljedice. Puno je ozbiljnih pitanja, zbog kojih niti jedna institucionalna informacija ne smije ostati tajna jer po prirodi stvari institucije su dužne upoznavati javnost i reagirati sa mjerama u cilju smanjivanja svih mogućih posljedica", kazao je Aner Žuljević.