Jahorina ekonomski forum o sivoj ekonomiji: Akcizna politika je zastarjela i mora se mijenjati
Direktor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) Miro Džakula smatra da ovaj problem u Bosni i Hercegovini nije veći od onog u susjednim državama. Ocijenio je da su institucije sve učinkovitije u suzbijanju sive ekonomije, odnosno u naplati poreza. Ukazao je da je potrebno produžiti rokove za uplatu PDV-a.
"Porezna stopa u Bosni i Hercegovini svima pruža mogućnost da plate porez. Po meni je potrebno produžiti rokove do 15. u mjesecu ili do kraja mjeseca, da jedna godišnja prijava bude do 28.2.", rekao je Džakula i dodao da porezna politika mora biti jednostavna, primjenjiva, svima jasna i apsolutno provodiva.
Među onima je koji su mišljenja da se uvođenjem diferencirane stope PDV-a ne bi ništa postiglo te da bi se time stvorio prostor za manipulacije. Ukazao je da postoje nedostaci u politici neizravnih poreza, što se odnosi na akcize za različita dobra.
"Nedostatak je zastarjela direktiva za neizravne poreze. Novi zakon je već tri godine na Parlamentu i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. To je izuzetno opterećenje onima koji provode zakon", naveo je Džakula i napomenuo da se postojeći zakon već godinama primjenjuje.
Pozvao je i inspekcije da ulože još više napora u suzbijanju sive ekonomije.
Siva ekonomija duhanskih proizvoda
Učesnik panela Josip Lozančić, direktor za regulatorne poslove kompanije British American Tobacco (BAT) Adria, naveo je da budući da u maloprodajnoj cijeni cigareta akciza i PDV dosežu i do 90 posto od ukupne cijene jasno je zašto su ti proizvodi zanimljivi svima koji se bave švercom.
"Siva ekonomija nije problem samo regije, nego je postala svjetski problem. Ilustrativno, u Evropi je 2021. zatvoreno više od 100 ilegalnih tvornica cigareta. Na svjetskom nivou gubi se više od 60 milijardi eura zbog neplaćenih obaveza državi. Normalno da je to i za nas, legalnu industriju veliki problem, a posebno na tržištima sa velikim udjelom ilegalne prodaje kao što je Bosna i Hercegovina", kazao je Lozančić.
Dodao je da se posljednje tri godine vide pomaci u smanjenju veličine ilegalnog tržišta. To pokazuje da institucije počinju kvalitetnije i bolje raditi svoj posao. Porezi od duhanskih proizvoda i cigareta čine do devet posto ukupnih poreznih prihoda u budžetu zemalja, pa je jasno koliko je značajno držati ilegalnu prodaju pod kontrolom.
Istakao je jako dobre rezultate u borbi protiv ilegalne prodaje duhanskih proizvoda u cijeloj regiji, a tu se po najboljim rezultatima na nivou Evrope ističe Bosna i Hercegovina.
"Bosna i Hercegovina je u specifičnoj situaciji. Naime, zbog velike želje da ide u Evropsku uniju dostigla je visinu akciznog opterećenja koja je jako blizu Slovenije i Hrvatske, a znatno više iznad zemalja u okruženju, što je dovelo do toga da se ovdašnje tržište praktično prepolovilo na legalno i ilegalno, odnosno na 50-50 posto", rekao je Lozančić.
Prošle godine, napomenuo je Lozančić, vraćeno je 14-15 posto legalnog tržišta, a ove godine neki pokazatelji govore da će se skoro 25 posto ilegalnog tržišta vratiti u legalne tokove.
"To su veliki rezultati i odlični trendovi. Svakako ima još prostora, međutim, crno tržište je nešto što će ovdje biti prisutno i dalje, a posebno u našoj industriji i na njegovom suzbijanju treba i dalje raditi", konstatovao je.
Međutim, pri stavu je da postoji još prostora u za napredak po ovom pitanju. Upozorio je na problem koji je sve više prisutan u Evropi, a to je trend prodaje cigareta kroz kućnu dostavu.
Napomenuo je da su akcize jedini porezi koji rastu. Kako je rekao, u Bosni i Hercegovini su prije deset godina akcize na 1.000 komada cigareta iznosile 43 eura, a sada iznose 90 eura.
"To je previsoko za ovu zemlju", dodaje.
Riječ ekonomiste
Ekonomista Faruk Hadžić je podsjetio da su svi na gubitku zbog ilegalnog tržišta.
"Crno tržište duhana u Bosni i Hercegovini je problem, ne samo sa aspekta slabije naplate poreskih prihoda, već i sa zdravstvenog aspekta. Svi akteri na tržištu imaju gubitak, od države koja ima manju naplatu poreskih prihoda, zdravstvenog sektora zbog konzumacije proizvoda sumnjivog sastava, kao i legalni proizvođači. Vrlo je bitno da se o ovim temama razgovara na najvišem političkom i stručnom nivou, gdje je na jednom mjestu moguće naći donosioce odluka u Bosni i Hercegovini, osobe koje mogu biti kreatori zakona te struku koja će kroz savjete ponuditi nove ideje i koncepte kojima se može unaprijediti ova oblast", naveo je.
Ocijenio je da bitno stalno ukazivati na ono na šta su ukazali i drugi učesnici panela, a to je da je crno tržište po veličini približno ili isto kao i legalno tržište, da je nivo akciznog opterećenja viši od preporučenog nivoa, da poreski prihodi nisu proporcionalno porasli s rastom akciza.
"Smanjivanje poreskog opterećenja na duhan na nivo od prije nekoliko godina, kada je trebalo zamrznuti daljnji rast akciznog opterećenja na duhan, dovelo bi do većih prihoda za državu, ali i namjenskog usmjeravanja barem dijela onoga što se prikupi na duhan u zdravstveni sektor i za liječenje teško bolesnih građana", dodaje.
Hadžić je zaključio da je potrebno što više, kako je naglasio, susreta, panela i konferencija na kojima će biti ključni akteri u donošenju odluka u svrhu donošenja boljih rješenja od postojećih, a u korist svih aktera.
