Obuhvatat će dva entiteta
110

Kada će početi izgradnja autoceste od Tuzle do Doboja? Šest općina postigle dogovor

A. K.
Lokalitet Doboja na koji će se spajati tuzlanska brza cesta (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Lokalitet Doboja na koji će se spajati tuzlanska brza cesta (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Magistralni put od Tuzle do Doboja jedan je od najfrekventnijih u našoj zemlji, a njegova dotrajalost negativno se odražava na sigurnost učesnika u saobraćaju. Izgradnja autoceste bi bila od iznimnog značaja, a određene aktivnosti u tom kontekstu su pokrenute.

Sporazum o saradnji za realizaciju projekta izgradnje dionice autoceste Tuzla - Doboj između nekoliko lokalnih samouprava je zvanično potpisan.

Gradonačelnici, načelnici i njihovi zamjenici kao i predstavnici Grada Doboja, Općine Petrovo, Općine Doboj Istok, Grada Gračanice, Grada Lukavca i Grada Tuzle inicirali su uspostavljanje osnova saradnje za realizaciju projekta izgradnje dionice autoceste Tuzla – Doboj.

Tu je također i planiranje koridora trase autoceste i određivanja lokacija zajedničkih tačaka autoceste na liniji razdvajanja entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske te nastavak realizacije projekta regulacije i uređenja korita rijeke Spreče.

"Ova dionica autoceste se razlikuje od svih dionica autocesta u Bosni i Hercegovini jer ona dotiče međuentitetsku liniju i nemoguće ju je provoditi kao entitetski projekat. Druga stvar se odnosi na rijeku Spreču koja je uglavnom neuređenog korita i uzrok plavljenja za sva naselja u njenoj dolini. Mi kao lokalne zajednice, prepoznali smo da niko iz Banja Luke ili Sarajeva ne vidi ovaj problem bolje od nas, shvatili smo da mi ovdje bolje i kvalitetnije čujemo i osjetimo potrebe građana i sa jedne i sa druge obale Spreče", kazao je Edin Delić, gradonačelnik Lukavca.

Na sastanku su sumirani dosadašnji rezultati i aktivnosti poduzete prema nadležnim institucijama te utvrđeni prioriteti djelovanja za naredni period.

"Izgradnja autoceste Tuzla - Doboj je od životnog značaja i interesa za sve lokalne zajednice koje gravitiraju ovom području. Općina Petrovo je maksimalno zainteresovana za ovaj projekat i ubijeđen sam da će i entitetske vlade te kantonalna vlada podržati ovaj projekat te da ćemo spojiti Doboj i Tuzlu", izjavio je Ozren Petković, načelnik Petrova.

Za realizaciju ovog projekta, lokalne zajednice će oformiti Radnu grupu sastavljenu od stručnjaka iz oblasti prostornog uređenja koji će nadalje rukovoditi projektom, Grad Gračanica i Grad Doboj se zadužuju da obave razgovore s Vladom Federacije BiH, odnosno, Vladom Republike Srpske te Doboj Istok s Vladom Tuzlanskog kantona.

"Već dva mjeseca radimo na zajedničkoj inicijativi izgradnje ove dionice, imamo mnogo problema koji se tiču saobraćaja, naša privreda je ugrožena. Vjerujemo kada nešto krene od lokalnih zajednica da može postići velike rezultate. Prve korake smo napravili i odlučni smo da ovaj projekat sprovedemo do kraja. Ovo je projekat za buduće generacije", poručio je Nusret Helić, gradonačelnik Gračanice.

Ova dionica ocijenjena je kao jedna od najgorih u državi, sa veoma lošom infrastukturom i veoma prometnim saobraćajem.

Prema ranijoj informaciji koju je kreiralo Javno preduzeće Autoceste FBiH, razvojem brzih cesta u Federaciji BiH planirana je i brza cesta Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod, dužine okvirno 50 kilometara.

Kako je navedeno u ranijoj informaciji, realizacijom projekta brze ceste od Doboja do Tuzle ostvarit će se povezivanje cestovnom komunikacijom adekvatnog nivoa usluge brze ceste regija srednje i zapadne Bosne sa regijom sjeveroistočne Bosne i Hercegovine koje sadrže najznačajniju koncentraciju ekonomskih i ljudskih resursa u zemlji.

Ta buduća cestovna komunikacija bit će smještena u prostoru između Doboja i Tuzle sa nastavkom povezivanja na Koridor 5C, čime ova cesta ispunjava cilj potrebnog povezivanja.