Kako izgleda naša borba protiv šverca cigaretama: 16 inspektora na uigrane ekipe koje vrte milijarde

U obje inspekcije su podsjetili da je odgovornost u onemogućavanju trgovine proizvodima bez akciznih markica prije svega na UIO.

FUZIP: Potrebno nam je više službenika

U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (FUZIP) su naglasili da je u njihovoj nadležnosti provjera da li se trguje bez potrebnih dokumenata, a na osnovu kojih se nedvosmisleno može utvrditi porijeklo robe.

Ukazali su i na odgovornost inspekcija nižih nivoa vlasti. Pa su tako napomenuli da je obaveza općinskih inspekcija da nadziru da li se za trgovinu koriste javne površine bez odobrenja.

Negirali su da se šverc toleriše, a za to su naveli djelovanje i na pijacama.

"Ne može se govoriti o bilo kakvoj toleranciji ilegalne prodaje od FUZIP-a, koji je u više navrata kontrolisao (auto)pijace, a u vezi s prometom duhana i duhanskih prerađevina. Inspekcijski nadzor je obuhvatio sve one objekte u kojima se vrši promet proizvoda bez akciznih markica", istakli su.

Izdvojili su konkretne podatke koji se odnose na posljednje dvije godine.

"Po pitanju rezultata Federalnog tržišnog inspektorata, ostvarenih u kontroli prometa duhana i duhanskih prerađevina, u posljednje dvije godine je, shodno evidenciji i popisu robe oduzete u inspekcijskim nadzorima, oduzeto 155 kilograma duhana u listu, 56 kilograma rezanog duhana te 14.000 kutija cigareta bez markica, prosječne tržišne vrijednosti 44.686 KM", naglasili su.

Ukazali su na to da se kontrole vrše u skladu s listom prioriteta, koja se ažurira po nalozima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Pa su tako podsjetili da u ovom trenutku najviše nadziru cijene naftnih derivata i proizvoda od interesa za ovaj entitet.

Osvrnuli su se na svoje kapacitete u borbi protiv crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, kao i protiv drugih problema.

"Po pitanju strateškog planiranja i raspoloživosti ljudskih kapaciteta, ranije smo navodili da FUZIP, a time i Federalni tržišni inspektorat djeluje u ograničenim kadrovskim okvirima, naš realan zahtjev je bio prijem cca. 30 federalnih tržišnih inspektora za adekvatan i strateški inspekcijski tretman problema i nezakonitosti iz područja naše nadležnosti, dok Federalni tržišni inspektorat trenutno ima 16 tržišnih inspektora s djelokrugom rada na 10 kantona", potcrtali su.

Iz FUZIP-a su također poručili da je izvor ovog problema na graničnim prijelazima i da je upravo njih potrebno najviše osposobljavati za borbu protiv šverca. Ocijenili su da je dio kontrole potrebno vršiti i kod proizvođača duhana u Bosni i Hercegovini.

Inspektorat RS-a: Možemo izreći samo najnižu novčanu kaznu

U Inspektoratu RS-a su naglasili da u registrovanim prodajnim mjestima rijetko pronalaze robu bez porijekla. Podsjetili su da se ona najčešće prodaje na privatnim posjedima, skladištima i uz korištenje putničkih vozila.

Potcrtali su da suzbijanje šverca iziskuje adekvatan rad istražnih organa u cilju prikupljanja saznanja o osobama, lokacijama i vozilima kojima se koriste.

Naveli su da na tržnicama i pijacama povremeno zatiču fizičke osobe koje prodaju ove proizvode bez porijekla. Tvrde da je riječ o malim količinama, od jedan do dva kilograma rezanog duhana ili nekoliko pakovanja cigareta

"Do sada nismo imali slučajeva da smo na samom mjestu prodaje zatekli velike količine duhana i prerađevina, jer ih fizičke osobe u pravilu skladište u vozilima ili privatnim prostorijama", dodaju u Inspektoratu RS-a.

Naveli su da oni mogu poduzimati mjere koje su blaže od onih koje može poduzeti UIO. Podsjetili su na kazne za ilegalnu prodaju.

"Osobama koje nelegalno prometuju duhan i duhanske prerađevine Zakonom o duhanu propisana je kazna od 200 KM do 1.000 KM, dok je Zakonom o trgovini za promet robe bez porijekla propisana kazna od 2.000 KM do 10.000 KM za trgovca kao privredno društvo, od 700 KM do 3.500 KM za odgovornu osobu u privrednom društvu i od 500 KM do 2.500 KM za trgovca kao preduzetnika. Napominjemo da u skladu s ovlastima inspektor može izreći samo najnižu zakonom propisanu kaznu", obrazložili su.

Kako su istakli u Inspektoratu RS-a, veće količine se pronalaze i oduzimaju u ciljanim akcijama u saradnji s UIO, a tokom kojih se pretresaju stanovi, privatni prostori i motorna vozila.

"Crno tržište na dugi rok ne može dati rezultate"

Ekonomistu Admira Čavalića smo pitali da li je zaista tačno da postoji tolerancija na šverc duhanom i duhanskim proizvodima.

"To je vrlo moguće, jer kupovina socijalnog mira postoji kao instrument politike. Ovo nije jedini primjer za to. Država jednostavno toleriše neke stvari da bi zaštitila ili očuvala postojeće stanje, a obično za one najugroženije", rekao je.

Potcrtao je da se time pogoduje stanovništvu da kupuje po nižim cijenama, a da pojedinci koji prodaju osiguravaju egzistenciju.

Upozorio je da takvo ponašanje vlasti nije dobro, kako je kazao, na dugi rok.

"Crno tržište na dugi rok ne može davati rezultate, ali ga uvijek treba posmatrati kao posljedicu nekih politika. Crno tržište kao takvo nije izvor problema, već je to vjerovatno u akciznoj i fiskalnoj politici. Imamo preveliko opterećenje u odnosu na kupovnu moć. Postoji nesrazmjer i to je izvor problema, a njegova posljedica je crno tržište", dodao je Čavalić.

Smatra da postoje interesne grupe koje ne žele da se mijenja akcizna politika. Prema njegovim riječima, nije siguran da li je na djelu znanje ili neznanje vlasti da bi eventualnim smanjenjem akciza imala više novca koji bi bio dovoljan i za socijalne programe.

Ponovio je pravilo Lafferove krive - kada porezi dostignu određeni iznos, onda počinju opadati prihodi od njih. Posljedica toga jeste i crno tržište.

Javni dug porastao za 943 miliona KM, a država izgubi skoro milijardu KM zbog šverca

Bosna i Hercegovina ima jedan od najvećih nameta na ove proizvode u odnosu na kupovnu moć građana. Od pet KM, koliko minimalno košta jedna kutija cigareta, 4,5 KM uprihoduje država. Zbog toga je šverc vrlo izražen, a on stvara velike gubitke državi, građanima te legalnim proizvođačima i trgovcima. Građani su primorani da kupuju proizvode sumnjivog porijekla i kvaliteta.

Da je to tako jasno pokazuju podaci UIO da su se prihodi od akciza na duhan i duhanske proizvode prvi put smanjili u 2020. godini. Nedavno su iz SIPA-e istakli procjenu da država, zbog šverca duhanskih proizvoda, izgubi jedan godišnji budžet, tj. skoro milijardu KM.

Javni dug Bosne i Hercegovine je za posljednju godinu porastao na 943 miliona KM. Da se samo uprihodovao taj iznos od akciza na duhanske proizvode, pitanje je da li bi to zaduživanje bilo potrebno.

Pretpostavlja se da bi taj izgubljeni novac bio i dovoljan za npr. obnovu svih pet kliničkih centara i 21 bolnice u Bosni i Hercegovini.

Pojedini ekonomisti, među kojima je i Čavalić, očekuju da će se nastaviti rast gubitaka i dobit švercera sve dok se ne smanje akcize i jasno ne utvrdi kako se one moraju trošiti, a to je prije svega na javna dobra.