Analitičarka Judy Ganes je napomenula da je cijena nepečene kafe, kojom se trguje na svjetskom tržištu, na historijski visokom nivou. Stručnjaci za to krive problematične usjeve, tržišne okolnosti, iscrpljene zalihe, ali i najsmrdljivije voće na svijetu. Kako su se dogodile ove okolnosti?
Mraz je 2021. godine uništio usjeve kafe u Brazilu koji je najveći svjetski proizvođač Arabica kafe. Riječ je o kafi koja se najčešće priprema u ugostiteljstvu.
Nedostatak ove vrste kafe je primorao kupce da se okrenu državama poput Vijetnama, najvećem svjetskom proizvođaču Robusta kafe koja se obično koristi za proizvodnju instant kafe. No, vijetnamski farmeri su se suočili s najvećom sušom u posljednjih deset godina.
Will Frith, konsultant za kafu iz Ho Ši Mina, podsjetio je da klimatske promjene utječu na razvoj biljke kafe, što se odražava i na prinos zrna. Zbog toga su se vijetnamski farmeri okrenuli ka smrdljivom, žutom voću - durijanu.
Ovo voće se zbog neugodnog mirisa ne smije transportovati javnim prijevozom u Tajlandu, Japanu, Singapuru i Hong Kongu. Međutim, vrlo je popularno u Kini. Shodno tome, vijetnamski farmeri su usjeve kafe zamijenili durijanom, kako bi zaradili na rastućem kineskom tržištu.
Udio vijetnamskog durijana na kineskom tržištu se udvostručio između 2023. i 2024. godine, a procjena je da je urod durijana pet puta unosniji od uroda kafe. Konsultant Frith je ukazao na historiju da vijetnamski farmeri jednu kulturu zamjenjuju drugom usljed cjenovnih promjena.
Prema Međunarodnoj organizaciji za kafu, kako su Kinu preplavili durijanom, izvoz Robusta kafe je u junu ove godine smanjen za 50 posto, u odnosu na juni prošle godine, a zalihe su skoro iscrpljene. Kolumbija, Etiopija, Peru i Uganda su povećale izvoz, ali nisu proizvele dovoljno kafe da bi se ublažili problemi na svjetskom tržištu.
Klimatske promjene dugoročno predstavljaju veliki izazov za globalnu industriju kafe. Prema studiji iz 2022., čak i ako se drastično smanje emisije stakleničkih plinova, područje najpogodnije za uzgoj kafe bi se do 2050. moglo smanjiti za 50 posto, piše BBC.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
