Kako se tunel Hranjen probija kroz geološke prepreke: Intenziviranje radova u 2025. i pojačanje u februaru
Naprotiv, trenutni ugovor pokriva rok za probijanje tunela, a nakon što je ponovo aktivirano od kraja augusta prošle godine na gradilištu se vrlo intenzivno radi, potvrdio je i inžinjer Faruk Mehović, direktor projekta izgradnje tunela koji je na ovom poslu angažovan već nekoliko mjeseci.
"Radi se maksimalno, sad trenutno sa ove strane imamo 103 radnika, kamp za ljude, kuhinja i prateća oprema su formirani u Pothranjenu kao i Hrenovici, ja očekujem da povučem jednu ekipu iz Slovenije koja će početkom februara krenuti sa sjeverne strane tako da pratimo dinamiku koju smo predali, ugovorni rok je 915 dana, to je 30 mjeseci", objašnjava inžinjer Mehović.
Kašnjenja koja je u prošloj godini uzrokovalo uvođenje nadzora nisu nešto što bi trebalo praktikovati tokom izgradnje tunela, mišljenja je Mehović.
"Tunel je linijski objekat i zahtjeva permanentan rad od početka do kraja, ako idete naprijed sa primarnom podgradom nju prati izolacija, armatura, sekundarna obloga i onda razne instalacije od elektro-mašinskih do ostalih, odvodnjavanja itd.. Ako nemate taj ciklus koji se zatvara, a imate ostavljen tunel na tako jedan period u tom području koje je puno vode, može da se promjeni geotehnička struktura stijenske mase i parametri nosivosti oslabe. Takve situacije se moraju prevazilaziti i na tome se mora raditi. Naš je cilj, i investitora i nadzora, da se to što prije zatvara, da ne čekamo, primarni cilj je da se probije tunel i da se vidi to svjetlo na kraju tunela, da se spojimo, ali svakako i da uozbiljimo stvari, a to znači da jedni radovi moraju pratiti druge", kaže Mehović.
Geološki izazovi i borba sa stijenama
S druge strane probijanje tunela Hranjen uslovljeno je brojnim izazovima. Inžinjer Mehović ranije je bio angažiran na najkompleksnijim projektima tunelogradnje u regionu te ističe kako su geološki izazovi na koje se nailazi prilikom iskopa tunela među najzahtjevnijim u struci.
"Nije samo kod nas, imamo sličnih primjera u Crnoj Gori, Americi, postoje takvi tereni, uslovi, masivi, nije to nikakvo namjerno odugovlačenje, teško se boriti sa stijenskim masivom. Završili smo nekoliko projekata u Crnoj Gori, radimo u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumuniji, neko iskustvo sa domaćeg terena živi i ovdje, postoje ljudi, stručnjaci i kapaciteti zajedno sa mehanizacijom. Ja sam došao kao direktor projekta iz Crne Gore gdje sam radio na sličnom projektu oko pet godina. Radovi na tunelu zahtijevaju zalaganje, ekspeditivniju organizaciju, investitor je odobrio sredstva, nema povratka unazad već da se ide naprijed, to zahtjeva disciplinu, ja sam ovdje sa nekim nijetom da taj posao završimo i dovedemo do mjere upotrebljivosti. Međutim, tuneli su najkompleksnije građevine u našem civilnom inžinjerstvu sa aspekata kategorizacije i nepredvidivosti. Tunel Hranjen od 5,5 kilometara je najduži tunel u BIH koji je ikada izveden i koji se radi, Prenj će doći poslije njega, ali trenutno to diktiraju i geološki uslovi sa velikim nastslojevima, otprilike smo na 2050 metara ispod, na 450 metara nadsloja tako da sva ispitivanja geološka, i neka prethodna koja treba da kategorišu ono što se nalazi u tunelu i ono na šta će se naići su ekonomski neisplativa i za razvijenije zemlje. Sve to iziskuje neke nepoznanice i težinu zato i jesu najkompleksnije građevine, a obično se protežu se ispod planinskih masiva i brda", pojašnjava Mehović.
U principu se radi na dva odvojena gradilišta s južne i sjeverne strane Hranjena sa kompletnom logistikom, mobilizacijom, betonskim bazama i drugim potrebama koje prate ovakve objekte.
"Ovaj ugovor pokriva probijanje tunela i završetak nekih 680 metara završne obloge tunela, koju svi vidimo kao laici kad prolazimo kroz tunel, a u suštini to je obloga tj.šminka, ono što se ne vidi to je primarna podgrada koja je najkompleksniji i najteži dio tunela sa iskopom i koja je ovim ugovorom predviđena da dođemo do Hrenovice i da se sretnemo negdje ispod Bijelih voda otprilike u tom nekom rejonu jer je planirano da iskop ide sa obje strane", kaže Mehović.
Paralelni procesi smanjuju rizike
Dodaje da pored ostalih rizika ovakve projekte prate i finansijski rizici, tako da izgradnja tunela i sličnih građevina zahtjeva paralelizaciju procesa izgradnje i kontinualnog finansiranja projekta.
"S obzirom da tunel spada u linijske objekte ako pozicija ne prati poziciju javljaju se opstrukcije, kašnjenja, dodatni troškovi. Ova sredstva što je odobrila Vlada od 122 miliona KM bez PDV-a to je predviđeno da se probije tunel sa primarnom podgradom, i da se uradi 680 metara sekundarne obloge. Mi smo aplicirali i zajedno pokušavamo to iznijeti kao izvođači, sa nadzorom i investitorom da se napravi jedna linijska spona, da se odobri još nešto novca kako bi bili uspješni i da dobivamo konačni oblik tunela kako se povlačimo sa iskopom naprijed. Planirali smo kroz neki aneks ugovora od 20 posto da se odobri u sljedećoj godini, to je naša procjena, kako bi nesmetano napredovali sa sekundarnom oblogom i da zatvaramo 12 po 12 metara kako struka nalaže, čak smo predali analize, to je oko 25 miliona da se zatvore jo dva kilometra sekundarne obloge, pored ovih 680 metara i još nekih 500 metara da se kompletira. To je inicijativa koje je pošla od izvođača, lično smatram da to mora tako da ide, jer ne smije to više da čeka, jer dugo se već čeka i onda imate deformacije", pojašnjava Mehović.
Ističe kako čini sve da se posao probijanja tunela privede kraju.
"To doživljavamo kao svoje u maniru dobrog domaćina, sve smo postavili na noge, jeste da je sa nekim malim zakašnjenjem, ali ne možemo više čekati, problema ima i bit će ih, ali ide naprijed i nadam se da će biti najbolje. Tunel će se probiti, to je definitivno, mi smo tu, pare su odobrene mehanizacija je tu, ekipe dolaze i sa druge strane sve je spremno da se startuje u februaru, i nemam nikakvu sumnju da se tu nešto može poremetiti. Imaćete tunel", kaže Mehović.
Međutim otvoreno je pitanje kako do tunela, zbog pristupnih puteva, s čim se slaže i inžinjer Mehović.
Šta je sa pristupnim putevima?
"Sve te konstrukcije poput tunela zahtijevaju još neke dodatne konstrukcije jer su nepristupačne, otiđite na sjevernu stranu u Hrenovicu gdje je izašao tunel, to je neka jaruga, potok koja će zahtijevati dodatne konstrukcije tipa mosta, vijadukta, nadvožnjaka, propusta, nasipa armirano betonskih i slično. Sve to mora da se planira istovremeno ako hoćemo da bude u funkciji. Probijanje tunela je prva faza, ovo je druga, ne treba ih razdvajati već treba raditi paralelno. Koliko sam upoznat eksproprijacija zemljišta je možda čak i 99 posto završena, ali pitanje projekta je primarno, da prođe, da se izvaga koliko to košta s jedne strane koliko sa druge jer tri godine su kratke i već bi trebalo ući u tu investiciju. Sad je to do političara", kaže Mehović.
Ipak ističe da pitanje izgradnje pristupnih puteva treba biti zajednički interes.
"Ovdje treba veliko zajedništvo u kojem nema podjela ni na kom osnovu niti smije da bude, to je interes svih u regionu, tako da treba tražiti da što prije uđe u proceduru i da se završi dokumentacija jer bez dokumentacije ne možete nigdje, ima stotinu fondova od EU, ali ako ne aplicirate sa adekvatnom dokumentacijom ne možete doći ni na šalter. Nepotrebna su bilo kakva odugovlačenja ili trvenja, treba da se neko vuče za rukav da se to završava", preporuka je Mehovića.
Podsjetimo prvi ugovor o gradnji tunela Hranjen potpisan je u septembru 2018.godine, što znači da ovaj projekat već ulazi u sedmu godinu,.
Gradnja tunela Hranjen historijski je projekat za Goražde koje godinama čeka na ispunjenje obećanja o gradnji brze ceste koja će, cestovnu udaljenost od glavnog grada BIH, smanjiti sa sadašnjih 95,6 na 56 kilometara. Tako bi vožnja između Sarajeva i Goražda brzom cestom trajala svega 45 minuta.
