Koje mjere može donijeti država kako bi ublažila posljedice energetske i ekonomske krize
"Smanjenje stope doprinosa sa postojećih 41,5% na 25% bruto plate za minimalno tri mjeseca, te ugovaranje svih plata u bruto iznosu. Ova mjera bi imala za cilj da se poveća raspoloživi dohodak radnika. Prije nekoliko dana sam objasnio ovu mjeru putem koje bi minimalna plata porasla sa 540 na 680 KM. Poslodavci bi imali neutralan efekt, dok bi okvirno ovaj paket indirektne pomoći u FBiH iznosio oko 340 miliona KM", rekao je Hadžić.
Također, ističe kako bi se trebala donijeti i odluka o vanrednom usklađivanju penzija u FBiHm, što bi okvirno iznosilo 100 miliona KM.
"Podjela vaučera u iznosu od 100 KM mjesečno za režijske troškove za penzionere koji imaju zajamčenu penziju oko 480 KM. Ovom mjerom bi se direktno pomoglo za oko 300.000 penzionera na način da bi penzioner iskoristio ovaj iznos na mjesečnom nivou da smanji svoje režijske troškove u odnosu na račun koji bi dobio. Okvirno ovaj paket pomoći bi iznosio oko 90 miliona KM", mišljenja je Hadžić.
Dio mjera odnosi se i na gorivo.
"Direktna subvencija cijene goriva u FBiH na način da se gorivo subvencioniše sa oko 25 miliona KM mjesečno ili 75 miliona KM za tri mjeseca. Na ovaj način bi se cijena goriva subvencionisala sa 0,40 KM po litri, što je dovoljno da se osigura 62,5 miliona mjesečno ili 187,5 miliona litara goriva za tri mjeseca po nižoj cijeni. Ovaj iznos svaki mjesec okvirno FBiH dobije po osnovu uplata akciza za gorivo", ističe analitičar.
Također, paket mjera obuhvatio bi i nezaposlene osobe.
"Osigurati po 100 KM pomoći za tri mjeseca za dugotrajno nezaposlene osobe (4 više godina) pod uslovom da nisu ostvarivali neprijavljeni dohodak. U pitanju je okvirno 150.000 nezaposlenih osoba na ovaj način, za što je potrebno 15 miliona KM mjesečno ili 45 miliona KM za tri mjeseca. Ideja ima još, ali ovo je osnovni paket, koji se može korigovati, ako ima spremnosti i volje. Ukupno, ovaj paket pomoći bi za tri mjeseca iznosio 650 miliona KM", objasnio je Hadžić.
Na kraju, naglasio je kako su ove mjere realne i izvodive.
"Federacija BiH je samo u ovoj godini za prvih sedam mjeseci imala 476 miliona KM više direktnih poreza (doprinosi, porez na dohodak, porez na dobit), te okvirno 60% od indirektnih poreza (PDV, akcize, carine), kojih je više za prvih sedam mjeseci prikupljeno 935 miliona, što je oko 560 miliona KM za FBiH. Dakle, do sada je prikupljeno barem milijardu KM više kroz razne poreze u FBiH i to bi trebalo biti iskorišteno da se pomogne građanima i privredi, čime budžeti raznih nivoa ne bi bilo ni trunku oštećeni. Ove mjere bi se trebale provoditi većim dijelom na entitetskom nivou (doprinosi, pomoć penzionerima i subvencija goriva), dok bi niži nivoi trebali preuzeti pomoć oko nezaposlenih i vaučera za režijske troškove)", zaključio je ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Barbarez ostao bez napadača, Tabaković se nakon utakmice s Njemačkom vratio kući
Prva neradna nedjelja u Federaciji BiH: Jesu li jedni trgovci manje vrijedni od drugih?
