Njemačka je za dlaku izbjegla recesiju u trećem tromjesečju, pokazali su službeni podaci u srijedu, nudeći određeno olakšanje najvećoj europskoj ekonomiji dok se se njena privreda nalazi u tranziciji.

Iako je od 2022. godine rat u Ukrajini svjetski problem broj 1, vremenom su se pored Ukrajine u Evropi, ali i ostatku svijeta pojavili problemi koji se za pojedine države, sa aspekta unutrašnje politike, mogu izjednačiti sa problemom kakav je trenutno na istoku Evrope.

Posljednjih nekoliko dana bankarski sektor, prvenstveno u Sjedinjenim Američkim Državama, a kasnije će se ispostaviti i šire, gotovo da nije dočekala vijest koja se može okarakterisati kao pozitivna. Gašenje banaka, ekonomska kriza i neizvjesnost - pojmovi su koji se ovih dana najčešće spominju.

Dionice švicarskog bankarskog giganta Credit Suisse pale su na rekordno nizak nivo jer su investitori i dalje uznemireni nakon kolapsa američke banke Silicon Valley.

BiH značajno zaostaje po pitanju stranih direktnih investicija u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. Posljedično, manje smo i izloženi riziku od pada stranih investicija, kazao je ekonomski analitičar Admir Čavalić, nakon što je Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) najavila smanjenje ulaganja stranih zemalja u BiH.

Međunarodni monetarni fond poručio je centralnim bankama da "ostanu na kursu" u svojoj borbi protiv inflacije, unatoč upozorenju da će trećina globalne ekonomije sljedeće godine biti u recesiji.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je 26. septembra tmurnu ekonomsku prognozu za 2023. sugerišući da se Evropa suočava s vrlo teškom ekonomskom klimom ako se trenutna energetska kriza pogorša, pri čemu će zimske temperature vjerojatno biti odlučujući faktor.

Energetska kriza koja je zahvatila u Evropu osjeća se i na prostoru Balkana, a gotovo svakodnevno se priča o mjerama koje države moraju poduzeti kako bi koliko-toliko zaštitile građane i kompanije od vala poskupljenja koji nas očekuje.

Italija ne može priuštiti više sedmica političke inercije nakon izbora ovog mjeseca, rekli su poslovni lideri, dodajući da visoke cijene energije već prisiljavaju sve više i više firmi na smanjenje proizvodnje.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Željko Šain je razgovoru za Klix.ba govorio o tome kako je ušteđevinu moguće zaštititi od inflacije. Osvrnuo se i na uzroke inflacije i mjere koje se koriste za njeno ublažavanje.