U augustu je ukupni ruski izvoz preko europskih luka i naftovoda Družba iznosio 12,05 miliona tona, od čega je oko 5,5 miliona tona isporučeno u zemlje koje će od 5. decembra prestati uvoziti rusku naftu.
Rusija mora pronaći nove kupce za tu sirovu naftu, što bi moglo zahtijevati niske cijene i posebne uslove, dok se također suočava sa logističkim problemom skuplje isporuke.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija također rade na ograničenju cijena ruske nafte, tvrdeći da će to pomoći u smanjenju prihoda Moskve, a istovremeno održati niske cijene energije u svijetu.
Iz Moskve su poručili da neće prodavati naftu zemljama koje uvedu ograničenje, a trgovci kažu da ne vide način na koji će ta mjera funkcionirati.
Rusija opskrbljuje Europu s oko 3,2 miliona tona nafte mjesečno preko naftovoda Družba. Ruta je tehnički isključena iz embarga jer Mađarska, Slovačka i Češka žele nastaviti kupovati s nje.
Ali najveći kupci iz tog naftovoda, Njemačka i Poljska ,žele zaustaviti od 2023. godine zaustaviti kupovini, što znači da će oko dva miliona tona mjesečno morati pronaći nove kupce.
Čak i ako Moskva ponudi povoljnije uslove, Indija i Kina vjerojatno neće moći kupovati veće količine nafte budući da imaju nekoliko dugoročnih ugovora s konkurentskim proizvođačima, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kako bi izbjegla oslanjanje isključivo na Kinu, Indiju i Tursku, Rusija se pokušala dodvoriti manjim "igračima". Šri Lanka će početi kupovati naftu iz Rusije, ali je do sada ove godine kupila samo oko 300.000 tona Urala, takođe Kuba je ove godine kupila 200.000 tona. Ti kupci definitivno nisu dovoljni te će vjerovatno konačno rješenje biti značajno reduciranje proizvodnje nafte.
