Ministar Hrnjić tvrdi da poljoprivreda FBiH ima izvanredne trendove: Objavio podatke o proizvodnji
Uvjerava da poljoprivreda FBiH ide, kako je izjavio, ubrzanim koracima naprijed. Trendovi su, prema njegovim riječima, izvanredni i da su iznad njegovih očekivanja.
"Vidi se da daju rezultat strategija koju smo usvojili, strateške ciljeve i mjere. Proizvodnja mlijeka porasla je za 5,3 posto. Ovo je rekordna proizvodnja mlijeka kada govorimo o premiranom mlijeku sa nivoa FBiH - više od 141 milion litara mlijeka", ukazao je.
Govoreći u nastavku o proizvodnji mlijeka, Hrnjić je rekao da su nadomješteni svi gubici iz pandemije koronavirusa.
"Ovo je sigurno pokazatelj da su mjere, koje smo kreirali za ovu proizvodnju, dale izuzetno dobre rezultate. Ovo povećanje generira više od 20 miliona KM, a ovaj sektor, procjena je, Federaciji donese pola milijarde KM nove vrijednosti. U ovom sektoru imati povećanje od pet posto je zaista veliki uspjeh", naglasio je.
Istakao je da proizvodnja mesa te kukuruza, uljarica i povrća bilježi značajan rast.
"Proizvodnja goveđeg mesa iz domaćeg uzgoja također je u porastu 27,7 posto, pilećeg mesa 11 posto, uzgoj rasplodnih junica gotovo 20 posto i uzgoj brojlera 10,4 posto. Proizvodnja merkantilnog kukuruza 109 posto, proizvodnja povrća 18 posto i proizvodnja uljarica 118 posto ", naveo je.
Izdvojio je određene proizvodnje koje se smanjuju, kao što su proizvodnja heljde, ljekovitog i aromatičnog bilja i morske ribe te proizvodnja svinjskog mesa - tov svinja ima smanjenje od 27,8 posto.
"Razloge za smanjenje u proizvodnji vidimo u tržišnim uslovima, kao i u nedostatku zainteresiranosti poljoprivrednika za bavljenje ovim vrstama proizvodnji. Kada je u pitanju tov svinja, izgubili smo samo 30 posto dok su države u regionu imale mnogo veće smanjenje u proizvodnji", konstatirao je ministar Hrnjić.
Napomenuo je na to da resorno ministarstvo ove godine realizira rekordan budžet u iznosu od 175 miliona KM. Istakao je i druga budžetska izdvajanja za poljoprivredne proizvođače, poput goriva iz robnih rezervi, programa za veterinarstvo, grant sredstava namijenjenih za korisnike Razvojne banke FBiH, čime se budžet povećava na blizu 195 miliona KM.
Osvrnuo se i na povećanje broja zahtjeva u okviru modela ruralnog razvoja.
"Ove godine smo zaprimili 4.183 zahtjeva, a prije šest godina bilo je tek 235 zahtjeva. Oni su investirali više od 190 miliona KM, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu za 35 posto. Najveći broj zahtjeva ove godine bio je za mehanizaciju i priključne uređaje, za šta je apliciralo 2.440 korisnika. U okviru sufinansiranja rasplodne stoke, podnijeto je 323 zahtjeva. Najveća ulaganja bila su u prehrambenoj industriji, koja je investirala 90,8 miliona KM od 129 korisnika", obrazložio je.
Istakao je da su Unsko-sanski, Tuzlanski i Kanton 10, kantoni s najvećim brojem dodijeljenih novčanih podrški u periodu od 2019. do 2023. godine. Najavio je da bi poljoprivredni proizvođači ove godine mogli očekivati jednu trećinu od uloženih sredstava u investicije, izuzev prehrambene industrije, za koju očekuje manje od 20 posto.
Osim toga, najavio je i uvođenje posebnog besplatnog telefonskog broja za borbu protiv korupcije i malverzacija u oblasti poljoprivrede. Zahvalio se poljoprivrednim proizvođačima, zaposlenicima Ministarstva, članovima Vlade i Parlamenta FBiH na podršci koju su dali, kako je izjavio, na putu povećanja poljoprivredne proizvodnje.