MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire
Pored toga, spajanja i akvizicije također se moraju registrovati kod Komisije, a podsjeća i kako je stotine predmeta na čekanju.
"Mi i dalje podstičemo vlasti u Federaciji BiH da imenuju kvalifikovane članove Komisije za vrijednosne papire kako bi ova Komisija ponovo počela sa radom i kako bi riješila zaostale odluke od ključnog značaja za funkcionisanje tržišta kapitala", kazao je Jewell.
Nefunkcionisanje Komisije dovodi i do odgađanja planiranih transakcija za čije je obavljanje potrebno odobrenje iz nadležnosti Komisije.
"Ova odgađanja imaju ekonomske posljedice, prije svega kod banaka koje su ranije pokrenule postupak dokapitalizacije ili postupak statusne promjene, što može usporiti ili ograničiti provedbu planiranih ili drugih aktivnosti na tržištu. Svaka administrativna ili druga poteškoća koja može uticati na tržište kapitala ima i stvarne efekte na ekonomiju. Štetu nije moguće procijeniti ili izraziti samo u ekonomskim vrijednostima, nego ona može biti i dugoročna kada se naruši reputacija poslovnog ambijenta", kazali su za Klix.ba iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.
Iz Agencije su poručili kako očekuju da će se postojeće poteškoće brzo otkloniti, a kažu i da njihov osnovni cilj ostaje održavanje stabilnosti i povjerenja u bankarski sistem u svim okolnostima, pa i u trenutnim.
"Podržavamo i spremni smo u budućnosti podržati sve inicijative usmjerene prema jačanju ekonomije i održavanja stabilnosti bankarskog sistema u FBiH", poručuju iz Agencije. Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra kako finansijske institucije, uključujući MMF, ne mogu Bosnu i Hercegovinu gledati kao pouzdanog partnera zbog neimenovanja članova Komisije, ali kaže i kako je u samom Zakonu o Komisiji mnoštvo kontradiktornosti i nedorečenosti.
"U Zakonu stoji šta sve moraju da ispunjavaju članovi Komisije, o mogućnosti njihove smjene. S druge strane imate i član gdje piše da oni ne mogu krivično odgovarati za ono što učine tokom svoje dužnosti, a postoje i kazne. Druga je stvar ko ih kažnjava i ko određuje jesu li krivi i treba li ih smijeniti. Zbog toga postoji otpor kod nekih ljudi da li uopšte da glasaju za novi sastav Komisije, s obzirom na to da nisu dobili njihove biografije, ni uvjerenja o nekažnjavanju. Ja to potpuno razumijem, ali ovako se pravi ogromna šteta privredi, a može doći i do tužbi", kaže Cenić.
Cenić smatra i kako je sve ovo uigrana politička igra, gdje se dopušta da prođe imenovanje na Parlamentu jer se zna da neće proći Dom naroda, 'da nema 30 ruku koje će izglasati nove članove Komisije', ali kaže i kako sve to vidi MMF, ali i strani investitori.
"Ni zakonom nije predviđeno šta da se radi u ovakvoj situaciji kad je sve blokirano. Federacija se ovim ostavlja bez velike sume novca. Riječ je o stotinama miliona, pa čak i milijardu maraka. Narušen je ugled države, nanesena je ogromna šteta firmama, a tu su i troškovi propuštenih mogućnosti. Kad se sve izračuna, to je strašan podatak. Sigurno je da se privrednicima koji već posluju u Federaciji poručuje da ih niti cijene niti žele ovdje. Mi stalno tražimo neke donacije, na sve strane smo pružili ruke da prosimo, dižu se krediti, povećava se javni dug i trezorski zapisi, obveznice, strani krediti, a ovo što stoji i čeka da uđe u zemlju kao da neko nogom šutira i tjera. Ali šta ćete kad su nama bitnije političke i partijske igre i da se udomi neko svoj, nego ta vrijednost", oštra je Cenić.
Pojedini investitori bi iz Federacije BiH, tvrdi Cenić, mogli preći u Republiku Srpsku, a može se desiti i da potpuno odu iz države.
"Mi ionako bilježimo pad stranih investicija već godinama. Vlada nepovjerenje, niko ne ulaže u nešto trajno i sretni smo kada se pojavi neki investitor. Sada svi govore o Lidlu, ali možda će i Lidl sutra doći u situaciju da im treba Komisija za vrijednosne papire, šta će onda biti? O tome očito niko neće da razmišlja, mi smo sami sebi dovoljni i očito smo zadovoljni imidžom prosjaka i skloni da od gotovine pravimo veresiju", poručuje.
Prema njenom mišljenju jedno od rješenja moglo bi biti i imenovanje privremenih članova Komisije do okončanja procedure. Prognoze o direktnim štetama, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić, teško je dati, ali kaže i kako je činjenica da će određeni broj investitora tražiti drugi način za ulaganje, poput preusmjeravanja svojih investicija na područje Republike Srpske.
"Ključni je problem, ustvari, što politika gleda na Komisiju, kao i na sve druge državne ili entitetske institucije: kao na priliku za dodatnim političkim uticajem i kontrolom, bez da se gleda ekonomski, društveni, pa i finansijski aspekt i značaj imenovanja ovog vrlo bitnog tijela za Federaciju BiH. Vlasti gledaju više na svoje interese, a nemjerljivo manje na interese investitora i građana, i probleme koje imaju privrednici u svom poslovanju. Poznato je da su najveću pomoć tokom pandemije privrednici imali sami od sebe kroz svoje interne rezerve, pa je tako u konačnici smanjen pritisak na vlast čija je reakcija bila zakašnjela i nedovoljna. Jedno od rješenja za ovu problematiku su izmjene propisa gdje bi se donijela privremena odluka, odnosno imenovala Komisija na određeno vrijeme od nekoliko mjeseci, čime bi se dala prilika dodatnim konsultacijama i pokušaju pronalaska kompromisa oko članova Komisije koji bi bili iz reda struke i bez političkog uticaja", smatra Hadžić.
