Možemo li u 2017. bolje: Samo za uvoz vode godišnje izdvajamo više od 100 miliona KM
"Zabilježen je vanjskotrgovinski deficit od 88,5 miliona KM, što pokazuje da je izvoz gotovo zanemariv u odnosu na uvoz. Domaći proizvođači uz saradnju sa VTKBiH godinama apeluju na bh. strukture da zaštite domaću proizvodnju, da ispitaju kvalitet uvozne vode, jer je bilo slučajeva da se proizvodi vrlo sumnjivog kvaliteta plasiraju na tržište BiH, te da se uklone barijere u izvozu vode iz BiH koje postoje u zemljama regiona", kazao je za Klix.ba predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić.
U većini sektora bh. privrede zabilježeno je veće povećanje uvoza u odnosu na izvoz te je samim tim povećan i vanjskotrgovinski deficit. Zaključak Vanjskotrgovinske komore BiH je da je većina sektora ostvarila deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Sa suficitom od 1,1 milijardu KM sektor 'Drvo, papir i namještaj' spada u najznačajnije sektore privrede u BiH.
Za jedanaest mjeseci tekuće godine BiH je izvezla robu u ukupnoj vrijednosti od 8,9 milijardi KM, što je više za 417,8 miliona KM ili 4,92 posto u odnosu na isti period prošle godine. Uvezli smo skoro dvostruko više. Uvoz je uvećan za 590,2 miliona KM ili 4,17 posto, tako da ukupno uvezena vrijednost iznosi 14,7 milijardi KM. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu da se razmjena s drugim tržištima može posmatrati kao relativno povoljna, te da se nastavlja pozitivan trend povećanja izvoza. Osim toga, pokrivenost uvoza izvozom iznosi 60,4 posto.
Njemačka najznačajniji vanjskotrgovinski partner u izvozu
"Najviše smo izvozili u Njemačku (15,51 posto), Italiju (11,71 posto) i Hrvatsku (10,32 posto). Među prvih pet vanjskotrgovinskih partnera su i Srbija sa 8,82 posto i Slovenija sa 8,46 posto. Kada su izvozni proizvodi u pitanju, na prvom mjestu je drvo sa 667.099.557 KM, na drugom su sjedala, a vrijednost izvoza iznosi 609.606.764 KM. Dvostruko manja vrijednost izvoza je za drvo obrađeno po dužini (315.737.264 KM), obuću (307.918.162 KM), električnu energiju (279.602.997 KM) i namještaj (272.171.385 KM)", kazao je Bojić.
Kada je riječ o uvozu, prednjače Hrvatska i Srbija sa 15,73 posto, odnosno 14,14 posto. Njemačka, zemlja u koju je BiH najviše izvozila, treća je po uvozu sa 10,60 posto, a nešto manje smo uvozili iz Italije (9,50 posto) i Slovenije (9,43 posto).
"Vanjskotrgovinska razmjena sa Njemačkom bilježi značajne razlike, izvoz je porastao za 58,7 posto, a uvoz za 5,1 posto. Kada je riječ o Italiji, riječ je o oscilacijama u odnosu na prošlu godinu. Izvoz ja pao za 7,3 posto, a uvoz je povećan za 2,7 posto. Smanjen je i izvoz u Hrvatsku i to za 31,17 posto, dok je uvoz povećan za 3,38 posto. Prema našim analizama, razlika izvoza prema Hrvatskoj je usmjerena na tržište CEFTA regiona. Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom, povećan je i izvoz i uvoz za 5,2 posto, odnosno 6,9 posto. Isti je slučaj i sa Slovenijom, izvoz je povećan za 7,4 posto, a uvoz za 2,6 posto", ističe Bojić.
Podsjećamo, CEFTA je Sporazum o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi koji su 2006. potpisale Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Moldavija, Makedonija, Srbija i UNMIK/Kosovo, te Bugarska i Rumunija koje su se nakon pristupanja EU povukle iz CEFTA-e. Sporazum uključuje uspješnu regionalnu saradnju, posebno trgovinsku, pojednostavljenje ugovornih odnosa, uvođenje dijagonalne kumulacije, uklanjanje tehničkih barijera u trgovini i poboljšanje mehanizama za rješavanje sporova.
Fokus ekonomske politike na uvozu iako su domaći proizvodi kvalitetniji
Iz EU zemalja i CEFTA regiona uvezena su naftna ulja u vrijednosti od 724.942.633 KM te automobili i druga motorna vozila za 535.627.311 KM. Nešto je manji iznos za naftu (437.144.506 KM) i lijekove (380.314.468 KM). Najmanje je uvezeno kamenog uglja i briketa 199.463.175 KM.
"U većini sektora zabilježeno je povećanje i izvoza i uvoza, osim u sektoru 'Mineralna goriva i električna energija'. Nakon sektora 'Drvo, papir i namještaj' , sektor 'Rude, metali i proizvodi' sa suficitom od 103 miliona KM je drugi najznačajniji sektor", naveo je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Vanjskotrgovinska razmjena mlijeka također bilježi deficit od 2,8 miliona KM. Uvetzli smo mlijeko u vrijednosti od 53.448.971 KM, a izvezli 50.643.896 KM.
"Bh. mlijeko najviše se izvozi na tržište CEFTA-e, od toga najviše u Crnu Goru. Među zemljama članicama EU, najznačajnije izvozno tržište je Hrvatska, odakle najviše i uvozimo. Na drugom mjestu po uvozu je Slovačka, a na trećem Srbija", naveo je Bruno Bojić.
Ekonomska politika u BiH u proteklim godinama bazirala se na uvozu, iako su često domaći proizvodi mnogo kvalitetniji. Bojić ističe da država kroz politiku, društvo i promotivne kampanje treba raditi na jačanju konkurentnosti domaćih proizvođača, kao i na jačanju svijesti o velikoj potrebi kupovine i korištenja domaćih proizvoda, prvenstveno zbog uspostavljanja vanjskotrgovinske ravnoteže koja je nužna da bi BiH ostvarila održiv razvoj.
