Na pomolu drastičan pad proizvodnje tuzlanskog mlijeka jer farmeri grcaju u dugovima
Planom proljetne sjetve u 2024. godini na području Tuzlanskog kantona sjetva žitarica, povrtnog bilja, industrijskog i krmnog bilja trebala je zauzeti površinu od 44.184 hektara, međutim ona je ostvarena na 2.229 hektara manje.
Najveće površine zasijane su kukuruzom i to 28.829 hektara, odnosno 68,83 posto od ukupno ostvarenog plana proljetne sjetve svih kultura. Ostala strna žita: pšenica, ječam, raž i zob su zasijana na površini od 662 hektara ili 94,03 posto u odnosu na plan.
Industrijskim biljem zasijana je površina od 96 hektara, što je 80 posto u odnosu na plan, a sojom je zasijano 80 hektara, što je 78,43 posto u odnosu na plan. Duhanom je zasijano 10 hektara, odnosno 83,33 posto planiranih površina, a ostalim industrijskim i ljekovitim biljem je zasijano šest hektara.
Od planiranih 9.686 hektara površina za sjetvu povrća zasijano je ili zasađeno 9.211 hektara, odnosno 95,10 posto. U okviru grupe povrtnih kultura najveća površina je zasađena krompirom 5.636 hektara, odnosno 61,19 posto od ukupne sadnje, odnosno sjetve povrtnih kultura.
Ostvarenje sadnje ove kulture je 97,02 posto u odnosu na planirane površine. Ostalo povrtno bilje je zasijano, odnosno zasađeno na površini od 3.575 hektara ili 92,21 posto od planiranih površina. Krmno bilje (silažni kukuruz, djetelina, lucerka, djetelinsko-travne smjese i ostalo krmno bilje ) zasijano je na površinama 13.894 hektara, odnosno 93,54% u odnosu na plan.
Zabrinutost farmera
Poljoprivrednici u Tuzlanskom kantonu nisu zadovoljni ovogodišnjom proljetnom sjetvom, a posebno su zabrinuti farmeri, odnosno mljekari. Upozoravaju na mogući drastični pad u proizvodnji količina mlijeka u ovoj godini.
"Sjetva je urađena veoma nekvalitetno sa dosta manje inputa, odnosno mineralnog đubriva koje je u određenoj mjeri pojeftinilo, ali smo imali poskupljenje herbicida i sjemenskog kukuruza. Shodno tome smo sada na nivou 2022. godine, kada je u pitanju proljetna sjetva, odnosno sijanje kukuruza za zrno i silažu", kaže u razgovoru za Klix.ba predsjednik Udruženja mljekara TK Eldin Glibanović.
Glibanović navodi da su farmeri u neprihvatljivom položaju jer federalni Dom naroda još uvijek nije usvojio strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja za period od 2021. do 2027. godine. To bi se moglo odraziti na isplatu podsticaja.
"Ovo je sigurno riječ o političkim igrama, međutim farmeri ne smiju ispaštati zbog toga. Ubjeđeni su da prvi i ostali kvartali ove godine moraju biti isplaćeni i ne smiju biti problem jer četvrti kvartal 2023. godine je već isplaćen po programu 2024.. Nadamo se i očekujemo što skoriju isplatu novca", kaže Glibanović.
Naš sagovornik ističe da je ovogodišnja proljetna sjetva nekvalitetno urađena zbog nedostatka finansijskih sredstava. Novac od federalnih podsticaja nije im dospio te su dugovanja sada na nivou od osam mjeseci.
"Ove godine je umanjena proljetna sjetva, a shodno tome ćemo imati i umanjenu žetvu. Ljudi su po svojim proračinima smanjili sjetvu te idu i u smanjenje proizvodnje. Sve ovo će se odraziti i na količine proizvedenog mlijeka. Zamislite kako je raditi i živjeti poljoprivrednicima, jer je sve iscrpljujuće. Farmeri se nalaze na rubu egzistencije", naglašava Glibanović.
Sjetva na kredit
Ističe da su proljetnu sjetvu farmeri većinom finansirali kreditima, pozajmicama od mljekara te zaduženjima u poljoprivednim apotekama.
"Podsticaj koji bi nam trebao doći ovih dana, naši će farmeri koristiti za otplatu dugovanja, umjesto za razvoj i proširenje stočnog fonda te obnavljanje mehanizacije. Sve to se dešava zbog nemara federalne vlasti, koja nema sluha za poljoprivredu", naglašava Glibanović.
Na kraju je podsjetio da je poljoprivredna proizvodnja iz godine u godinu sve manja, jer kako zaključuje, farmeri više ne žele živjeti u dužničkom ropstvu.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
