Neravnopravnost žena na bh. tržištu rada: Ostvaruju samo 53,7 posto od ukupnog prihoda muškaraca

"Naše istraživanje je pokazalo da iako pravni okvir i praksa Bosne i Hercegovine zaostaje za ovim zakonodavstvima, ona su nesumnjivo budućnost poslovanja u ovoj zemlji, a kompanije koje ne idu u korak s novim pravilima rizikuju da izgube poslovne partnere, investitore, i kupce. Iz tog razloga smo izradili ESG priručnik koji će pomoći preduzećima da poslovne prakse i izvještavanje usklade sa svjetskim standardima", obrazložila je Braithwaite.

Prema riječima ministrice okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine Nasihe Pozder (NS), održivi razvoj, zelena tranzicija, očuvanje okoliša, održive finansije, zaštita radničkih prava, inovacije te dobro i odgovorno upravljanje izuzetno su aktuelne i važne teme.

"Za Bosnu i Hercegovini ciljevi održivog razvoja UN-a te okolišni, društveni i standardi korporativnog upravljanja, tj. ESG standardi, od velikog su značaja. Posebno zbog toga što u sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, turizam i transport mogu pomoći u očuvanju prirodnih resursa, zaštiti bioraznolikosti i ublažiti negativne utjecaje klimatskih promjena", ukazala je.

Pozder smatra da je ova konferencija odlična prilika za dijalog između donositelja odluka i poslovnih lidera u trenutku kada bh. ekonomija prolazi kroz izazovan period, budući da su teme kojima se ona bavi ključne za dugoročni ekonomski prosperitet i stabilnost Bosne i Hercegovine i cijelog Zapadnog Balkana.

Rodni jaz u platama u Bosni i Hercegovini

U kontekstu održivosti, sve veći fokus stavlja se na odnos kompanija ka radnicama te su žene, kako su saopćili organizatori, i dalje neravnopravnije na radnim mjestima, što se najjasnije vidi u razlikama iznosa plata.

Istraživanjem, objavljeno u publikaciji "Razotkrivanje neravnopravnosti u radnom okruženju u Bosni i Hercegovini: Komparativna analiza mehanizama izvještavanja o rodnom jazu u platama", utvrđeno je da iza toga stoji čitav niz sistemski ukorijenjenih faktora.

Kako je konstatirano, žene imaju manji pristup resursima od muškaraca te su nedovoljno zastupljene u političkom i ekonomskom odlučivanju, što se ogleda u zapošljavanju, izboru zanimanja, vlasništvu nad zemljom, pristupu kreditima i drugoj finansijskoj i nefinansijskoj podršci, nedovoljnoj pravnoj zaštiti od rodno zasnovane diskriminacije na tržištu rada te nedostatku usluga socijalne podrške.

Shodno tome, istraživanje je prvenstveno usmjereno na bh. zakonodavstvo kojim su regulisani rodna ravnopravnost, zabrana diskriminacije i radno zakonodavstvo, kako bi se ukazalo na širi kontekst rodne politike, koji je jedan od faktora koji doprinose rodnom jazu u platama.

Kako su saopćili organizatori, uprkos tome što su žene u prosjeku obrazovanije, one nisu jednako cijenjene u poslovnom svijetu. U Bosni i Hercegovini su u značajnoj mjeri manje zastupljene na tržištu rada te su prošle godine činile 38 posto radne snage, rade manje sati na plaćenim poslovima te imaju više neplaćenog rada u domaćinstvima u odnosu na muškarce.

Osim toga, uprkos određenom napretku u posljednjem periodu, one su i dalje nedovoljno zastupljene u upravljačkim strukturama preduzeća.

"Istraživanje je pokazalo da žene ostvaruju samo 53,7 posto prihoda muškaraca u Bosni i Hercegovini. U nastojanju da odgovorimo na ovu neravnopravnost, istražili smo dublje, sistemske faktore koji utječu na rodni jaz u platama, analizirali međunarodne instrumente, istražili relevantno bh. zakonodavstvo i mjere transparentnosti plata u državama širom Evrope. Ono što je najvažnije, naše istraživanje nudi jasne preporuke za smanjenje rodnog jaza plata, pozivajući na veću transparentnost plata i rodno osjetljivo upravljanje ljudskim resursima", kazala je Marina Dimova, v.d. rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini.

Stručni savjetnik Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine Saša Leskovac je istakao značaj akcionog plana za borbu protiv neravnopravnosti žena na tržištu rada.

"Četvrti 'Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2023 – 2027.', koji je trenutno u proceduri usvajanja, u vrhu svojih prioriteta ima borbu protiv rodne neravnopravnosti u oblasti rada i pristupa ekonomskim resursima, što još uvijek predstavlja jedan od najdominantnijih oblika rodne neravnopravnosti u našem društvu. Veći postotak zaposlenih, aktivnih, zainteresovanih i obrazovanih žena mora doprinijeti povećanju učešća ženske radne snage i prevazilaženju rodnog jaza u platama", poručio je.

Prema riječima Leskovca, u Bosni i Hercegovini ne postoji sveobuhvatan način prikupljanja podataka razlika u platama te da Agencija za ravnopravnost polova pozdravlja objavljivanje spomenute studije, za koju je naveo da se njome trasira put kako bi Bosna i Hercegovina trebala regulisati ovu oblast u kontekstu integracija u Evropsku uniju, a s konačnim ciljem približavanja rodnoj ravnopravnosti u ekonomskoj sferi i društvu uopće.

Primjer dobre prakse

Kao primjer dobre prakse istaknuta je Tvornica cementa Kakanj - jedan je od najboljih primjera kako kompanije mogu iskoristiti prilike i odgovoriti na izazove te postati prepoznatljivo lice održivosti.

Cementara Kakanj je dvije godine zaredom osvojila nagrade za biznis lidere održivog razvoja za doprinos u kategorijama "Ljudi" i "Resursi i okoliš", a sada je mentor drugim kompanijama posvećenim ispunjavanju ciljeva održivog razvoja.

"Radeći u industriji, koja se tradicionalno smatra zagađivačem okoliša, Tvornica cementa Kakanj, uz podršku matične kompanije Heidelberg Materials, nastoji da transformiše cementni sektor, implementirajući ESG standarde u svakom segmentu djelovanja. Podstaknuti UN-ovim ciljevima održivog razvoja, nastojimo da odgovorno koristimo resurse, umanjimo naš ugljični otisak te sačuvamo biodiverzitet. U ovim nastojanjima, dodatno nas motiviše podrška i povjerenje koje dobijamo od naših partnera i kupaca, koji shvataju vrijednost naših održivih praksi",naglasio je stručni saradnik za ISO standarde i zaštitu okoliša Tvornice cementa Kakanj Almir Bajtarević.

ESG priručnik za kompanije "Izgradnja održive budućnosti" i publikacija "Razotkrivanje neravnopravnosti u radnom okruženju u Bosni i Hercegovini: Komparativna analiza mehanizama izvještavanja o rodnom jazu u platama" dostupne su na UNDP-ovoj internetskoj stranici.