Sarajevsku premijeru tog filma početkom ove sedmice organizirala je Ambasada SAD-a.
"Izvanredan uspjeh ove kompanije, i u smislu tehničkih inovacija i poslovnog modela, inspirisao je poduzetnike širom svijeta. Osim što su životna priča i ambicija gospodina Jobsa nadahnjujuće, njegov uspjeh postavlja ključno pitanje i biznismenima i onima koji odlučuju o politikama vlada u cijelom svijetu - kako je region Kalifornije, danas svima poznat kao Silikonska dolina, postao temelj i društvena tekstura za uspjeh Applea i mnogih drugih tehnoloških kompanija?", piše Hill.
U predgrađu južno od San Franciska, Jobs je 1976. godine, zajedno sa svojim partnerima lansirao firmu "Apple Computers", bukvalno iz garaže svojih roditelja.
Iz te garaže stvoren je današnji "Apple", koji direktno zapošljava 80.000 ljudi širom svijeta; indirektno podržava 300.000 poslova za svoje dobavljače i partnere samo u SAD i osigurava veliki broj radnih mjesta u inostranstvu.
Uspjeh Silikonske doline često se predstavlja kao model za stvaranje uspješnog poslovnog okruženja. Čak se i u SAD diskutuje o tome na koji način ponoviti uspjeh Silikonske doline.
Prilikom pokretanja biznisa poduzetnici se često suočavaju sa mnogim preprekama, kao što je bio slučaj i sa Jobsom pri nastojanjima da stvori Apple.
"Nema neke magične formule. Više novoformiranih kompanija u Silikonskoj dolini se ugase i ne postanu novi Google, Apple ili Cisco; ali ljudi nastoje biznis pokrenuti baš tamo jer su inspirisani", piše Hill.
Bez sumnje, prilika da se živi, studira i radi u blizini drugih poduzetnika i mladih kompanija potakla je Jobsovu maštu. Jedinstvena sredina koja je podstakla tako veliki broj tehnoloških poduzetnika ima nekoliko posebnih i jedinstvenih elemenata - Investicijsku klimu koja privlači finansijski kapital; Stručne i motivisane radnike; Fleksibilne zakone o radu i Univerzitete koji su fokusirani na novonastajuća polja u nauci, inženjerstvu i tehnologiji.
Iskustvo potvrđuje da kompanije poput „Applea“ ne nastaju obično u zemljama gdje poslovna klima guši nastojanja poduzetnika, gdje je tržište rada nefleksibilno, gdje postoji politička kontrola nad kompanijama i gdje je korupcija endemska.
To je izazov za Bosnu i Hercegovinu. Rješenje je u stvaranju poslovne klime koja promoviše susretljivost i podršku. Potrebno je investirati u nove generacije inženjera, inovatora i poslovnih lidera.
Također je potrebno stvarati poslovnu klimu koja podstiče razvoj i fleksibilnost u privatnom sektoru. I konačno, neophodno je da vlada investira u budućnost, uključujući investicije u visoko kvalitetnu fizičku i društvenu infrastrukturu.
Unatoč brojnim poslovnim izazovima, Bosna i Hercegovina ima ljude koji nastoje transformisati bh. ekonomiju i otvarati radna mjesta i nove mogućnosti.
Ti poduzetnici i poslovni lideri nastoje proširiti svoje poslovanje uprkos barijerama koje su podigli njihovi politički lideri - politički lideri koji često drsko podižu etničke tenzije da bi prikrili sopstvenu podmitljivost.
Nove i rastuće firme ne samo da upošljavaju ljude, one također doprinose BiH kroz svoje inovativne ideje i kvalitetne usluge, te kroz plaćanje poreza što osigurava sredstva za zdravstvene i mirovinske beneficije i očajnički potrebnu infrastrukturnu nadogradnju.
"Na premijeri filma apelovao sam na poslovne lidere da se njihov glas čuje i da kažu političkim vođama da riješe pravne i regulatorne prepreke koje priječe razvoj privatnog sektora", naglasio je Hill.
Političari moraju slušati. U Bosni i Hercegovini potrebne su promjene da bi se privuklo više stranih ulaganja, pokrenule nove kompanije i zaposlio veći broj ljudi.
"Postoje nadahnjujuće priče o inovaciji i poduzetništvu ovdje u BiH, a ljudi ove zemlje u Banjaluci, Mostaru, Sarajevu ili Trebinju zasigurno su sposobni za velike stvari. Cilj je jasan, uz poboljšanu poslovnu klimu i smanjenje korupcije, vizionari iz Bosne i Hercegovine, slični Steveu Jobsu, bit će korak bliže ostvarenju svojih snova", napisao je Nikolas M. Hill u svom blogu.
Nikolas M. Hill je profesionalni diplomata u službi za vanjske poslove. U Sarajevo je stigao u julu 2012. godine na mjesto zamjenika šefa misije Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini. On obnaša dužnost otpravnika poslova od odlaska bivšeg ambasadora Patricka S. Moona 24. augusta.
