Nove akcize i stroga zabrana pušenja izazvat će velike ekonomske probleme u državi
Visoke akcize su primorale veliki broj građana da sumnjive duhanske proizvode kupuje na crnom tržištu. Rast akciza je učinio ove proizvode preskupima za mnoge građane. Posljednjih godina je crno tržište brzorastuće, a ono legalno u velikim gubicima. Zapravo, gube svi, osim švercera.
To znači da je državni budžet uskraćen za stotine miliona KM, da legalni proizvođači imaju velike poslovne gubitke, a društvo ostaje uskraćeno za javna dobra. Jedno takvo dobro, koje je trenutno najtraženije na svijetu, jeste vakcina protiv koronavirusa.
Izgubi se iznos novca dovoljan da se svi građani vakcinišu 45 puta
Procjena je da se zbog neplaćanja akciza na duhanske proizvode tj. zbog crnog tržišta izgubi jedan godišnji državni budžet ili milijardu KM. Samo je za pomisliti za šta bi sve taj novac bio koristan. Pa bi taj novčani iznos bio i više nego dovoljan za vakcinaciju protiv koronavirusa svih građana Bosne i Hercegovine.
S obzirom na to da je cijena vakcine u globalnom mehanizmu COVAX 9,98 KM po osobi, to znači da bi izgubljeni novac bio dovoljan da se svi stanovnici imuniziraju čak 45 puta. Ranije smo u nekoliko navrata isticali da bi taj novac bio dovoljan i za obnovu svih pet kliničkih centara i 21 bolnice u Bosni i Hercegovini.
Gubici su utoliko zabrinjavajući jer je svaka budžetska marka i način potrošnje u krizi u kakvoj živimo doslovno bitna. Kriza je prije svega zdravstvena, a za napomenuti je da bi akcize na ove proizvode trebale biti način kojim će se osigurati sredstva za zdravstveno zbrinjavanje građana.
Opasnosti od naplate akciza na struju u proizvodnji
Situacija bi mogla biti dodatno otežavajuća za sve, a prije svega za građane i to zbog prijedloga da se električna energija u proizvodnji tretira kao akciznom. To je izazvalo bojazan da će to poskupiti proizvodnju, pa samim tim i proizvode, među kojima su i oni duhanski.
Na upit da li će zaista poskupjeti ovi proizvodi, ekonomista Faruk Hadžić je obrazložio koliko je ukupna akcizna politika postala destruktivna. Obrazložio je kakva bi trebala biti i kakva jeste, te je ukazao da vlast nadoknađuje akcizne gubitke drugim nametima.
"Akcizna politika u Bosni i Hercegovini se vodi na potpuno pogrešan način. Akcizna politika treba da bude instrument za provedbu određenih ciljeva koje postave donosioci odluka. Međutim, stvarnost je da ciljevi nisu definisani i onda način vođenja ove politike ide ka tome da se prikupi samo što više novca, bez bilo kakve brige kako će se taj novac kasnije utrošiti, ko će imati korist i sl. Gubici u neplaćenim porezima i akcizama na duhan su ugromni i sa tim novcem se dodatno može potaknuti ekonomski rast, uložiti u produktivne svrhe, između ostalog i u nabavku vakcina, vratiti neki stari krediti, rasteretiti privreda silnih nameta. Upravo zbog izgubljene naplate, zbog crnog tržišta, cjelokupni privredni sektor je prinuđen da plaća visoke poreze i doprinose", ukazao je Hadžić.
Posebno je istakao da bi se mogli smanjiti i nameti na plate i to 25 posto od ukupnog iznosa bruto plate, ukinuti porez na dohodak na plate do 1.000 KM i povećati minimalna plata na 750 KM.
Hadžić očekuje da bi tretiranje struje u proizvodnji kao akcizne značilo samo nova poskupljenja, ali i rast crnog tržišta.
"Umjesto smanjenja nameta, najavljuje se uvođenje i novih, što će dodatno naštetiti privredi i građanima kroz povećanje cijena životnih namirnica i svih onih proizvoda gdje struja ima znatni udio. Na ovaj način može doći i do jačanja crnog tržišta. Rješenje je u smanjivanju poreskog opterećenja tj. akciza i njihovom namjenskom usmjeravanju", potcrtao je.
Opasnosti od potpune zabrane pušenja
Osvrnuo se i na namjeru vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine da u potpunosti onemogući pušenje u svim javnim zatvorenim prostorima, javnom prijevozu i privatnim automobilima u kojima se nalaze djeca. To bi podrazumijevalo i zabranu u ugostiteljskim objektima. Ekonomista Hadžić je upozorio na posljedice ako do zabrane dođe.
"Trenutno postoji mnogo ozbiljnijih problema za naše društvo i ekonomiju, iako je naravno i ovaj problem značajan. U ovom kontekstu, vlast treba da kaže kakve će posljedice imati ovakva mjera, ukoliko se u ovoj formi i usvoji, na ekonomiju i društvo u cjelini. Najlakše je nešto zabraniti. Međutim, ako dođe do zatvaranja i gubitka radnih mjesta, onda možemo očekivati i pad naplate poreza, tj. entitet FBiH se u ovom slučaju odriče dijela poreza u korist unapređenja zdravlja. U praksi, imat će te situaciju da će nešto u jednom entitetu biti dozvoljeno, dok u drugom neće, što također nije dobro", ocijenio je.
Prema njegovim riječima, ako vlast prihvati ovu zabranu i ako se naplata poreza smanji, želi vjerovati da neće doći do povećanja drugih poreza kojima će se kompenzovati pad u naplati poreza, čime bi se posljedice ovog zakona opet prebacile na leđa običnih građana i privrede.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
