Očekuje li BiH nestašica nafte i drugih proizvoda i koje mehanizme vlasti imaju na raspolaganju
U BiH pitanje zaliha robnih rezervi entiteti Federacija BiH i Republika Srpska različito rješavaju. U FBiH Direkcija robnih rezervi vrši poslove formiranja, nabavki, teroritorijalnog razmještaja, smještaja i čuvanja roba, obnavljanja i korištenja robnih rezervi, dok je u Republici Srpskoj za te poslove zaduženo Ministarstvo trgovine i turizma jer su Robne rezeve RS-a društvo u stečaju.
Rezerve nafte u Federaciji BiH
"Prije 15-tak dana je projekat koji je 30. godina bio imovinsko-pravno neriješen, dočekao da se riješi. Radovi su u dobro odmakloj fazi. Radi se o 50 miliona litara koji će naredne godine biti spremni za pripremu prijema obavezujućih rezervi. Da sam ih ranije imao, sad bih ih imao zapunjene. Što se tiče Živinica i otvaranja terminala tečnih tereta prije 15 mjeseci, tamo imamo nekih 7,8 miliona litara za ne daj Bože prvi udar, kao dovoljni ali ni blizu onoga što bismo trebali imati sukladno zakonu o naftnim derivatima", kazao je za Klix.ba predsjednik uprave Operator Terminali Federacije BiH, Hermedin Zornić.
U Bihaću su, navodi Zornić, u problemima sa tenderima zbog žalbi i tužbi na proces javnih nabavki jer se određene kompanije bave "obaranjem tendera", čime smatra da bi bilo dobro da se pozabave nadležne institucije.
"I ovu robu koju imamo, znate koliko je tender trajao, godinu i šest mjeseci. Firme koje se žale, apelujem, neka institucije traže ko su i neka se radi revizija žalbe, odgovorno tvrdim da tako reketiraju, ništa drugo ne rade", ističe Zornić.
Na posljednjoj sjednici Naftnih terminali Federacije su dobili instrukciju od Vlade FBiH da 52 miliona litara nafte iz terminala Ploče spreme i povuku u Federaciju BiH u slučaju većeg udara na ekonomiju ili nestašica.
"Imamo nalog Vlade Federacije, da ako se ovo nastavi, u prioritetu imamo sporazum, odmah povučemo 80 miliona litara. Nama je problem još par mjeseci da stavimo Blažuj na mjesto gdje pripada, sa količinom od 50 miliona litara", ističe Zornić.
Podsjeća da je cijena barela nafte tokom 2012. godine bila identična sadašnjoj na svjetskom i evropskom tržištu.
"Cijena maloprodajna je bila 2,15 KM. Odakle sad cijena 2,60 KM. Ovo je fizirano i nije ok. Najveći problem je Zakon o slobodnom formiranju cijena, dakle ljudi uzimaju maržu koliko smatraju da trebaju", kazao je predsjednik uprave NTF-a.
Projekcija je da bi zalihe nafte za unutrašnju potrošnju u Federaciji BiH mogle trajati mjesec dana, a za naftu iz NTF Ploče bilo bi potrebno 10 dana da se prebaci iz Hrvatske u FBiH, te bi bila dostatna za 2 do 3 mjeseca upotrebe. U to nije uključena nafta iz Robnih rezervi FBiH.
"Oni imaju svoju robu i mogli bi izaći u susret u ovoj priči, njihova roba je namjenska i koristi se kroz aspekte plavog dizela i šta je već potrebno za poljoprivredu, ali ja bih je svakako planirao", zaključio je Zornić.
Robne rezerve Republike Srpske
Zakonom o interventnim nabavkama Republike Srpske uređuje se način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske.
"Predmetnim Zakonom definisano je da ozbiljni poremećaji na tržištu podrazumijevaju poremećaje na tržištu koji nastaju u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških, ekoloških katastrofa, ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti i drugih vanrednih prilika koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva", istakli su iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a za naš portal.
Proizvodi, robe i sredstva interventne nabavke su:
- osnovni poljoprivredni proizvodi (uključujući i rezerve mesa u živoj stoci),
- industrijsko-prehrambeni proizvodi neophodni za ishranu stanovništva,
- određeni industrijsko-neprehrambeni proizvodi, sirovine, reprodukcioni materijal,
- energetski proizvodi, derivati nafte i druga sredstva potrebna za proizvodnju i transport robe.
"Također, odredbama Zakona o interventnim nabavkama Vlada Republike Srpske jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, donosi Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava, kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave", ističu.
Ministarstvo trgovine i turizma u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave sačinjava listu nosilaca snabdijevanja, a nosioci snabdijevanja su kompanije i osobe koje su u mogućnosti da na najbolji način, blagovremeno i efikasno, učine dostupnim proizvode, robu i sredstva.
Robe koje su predmet interventnih nabavki mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:
- Industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi za potrebe stanovništva,
- Roba za potrebe privrede,
- Nafta i naftni derivati.
Planom interventnih nabavki za 2022. godinu, sačinjena je lista od 856 dobavljača u 51 lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj, a opštine Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Vukosavlje, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni i Srebrenica izjasnile su se da nemaju registriranih privrednih društava, pravnih i fizičkih lica koja su osposobljena, da vrše ulogu nosioca snabdijevanja.
"Interventno snabdijevanje u ovim lokalnim zajednicama će se, u slučaju potrebe, sprovoditi u skladu sa odredbama zakona", objasnili su iz ministarstva.
U slučaju uočenih poremećaja, Vlada RS-a će donijeti Odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, a finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja obezbjeđuju se u budžetom.
Kada nastupe elementarne nepogode i drugi ozbiljni poremećaji na tržištu, industrijsko prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu (ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane) i ličnu higijenu (prašak za veš, šampon za kosu, sapun, četkica za zube, pasta za zube, peškir, sredstvo za pranje suđa, toalet papir i po potrebi pelene za odrasle).
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
