Odličan urod šljive u BiH: Kvalitet našeg voća prepoznala je i Evropska unija
Odlični proljetni vremenski uslovi pogodovali su kvalitetnom razvoju šljive na parcelama širom Bosne i Hercegovine, a ovogodišnji prinosi već se ocjenjuju izvanprosječnim.
Berba rane Čačanske ljepotice nedavno je završena u potpunosti, a nakon toga se pristupilo skidanju uroda Stenlija, koji je najbrojniji u zasadima, posebno u Tuzlanskom kantonu.
"Ove godine imamo duplo veći urod šljive u odnosu na lani, kada su nam velike šteta nanijeli kasni mraz i niske temperature zraka. Sada je situacija znatno drugačija, a osim uroda, bitno je da nam je ovogodišnja šljiva zdrava i kvalitetna", kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.
Osam hiljada tona za izvoz
Shodno ovogodišnjim prinosima, domaće šljive će biti i više nego dovoljno za podimirivanje bh. tržišta, a očekuje se i povećanje količina voća koje će biti izvezene u zemlje Evropske unije, posebno Njemačku, čiji su trgovački lanci najveći otkupljivači te vrste voća.
"Prema procjenama, mi očekujemo da ćemo ove godine premašiti cifru od osam hiljada tona izvezene šljive. To će pokazati da se vraćamo u pretpandemijsko vrijeme, kada su poslovni rezultati bili lošiji. Naša šljiva dobro kotira na evropskom tržištu, zbog velike tražnje, a najveća konkurencija su nam susjedna Srbija, Albanija i određenim dijelom Mađarska, iako je potvrđeno da mi imamo najbolji kvalitet", dodaje Selimović.
Kada je riječ o otkupnim cijenama, u zavisnosti od kvaliteta voća, one se ove godine kreću od 70 do 80 feninga po kilogramu i riječ je o novcu koji odlazi u ruke proizvođačima, dok otkupljivači, odnosno prodavači imaju mogućnost slobodnog formiranja cijena.
Osim u Tuzlanskom kantonu koji je, između ostalog prepoznatljiv po šljivi, odlične prilike su i na prostoru Brčko distrikta, gdje je urod 25 tona po hektaru.
"Ove godine imamo urod koji je veći za skoro 30 posto u odnosu na 2021. i značajno je da će sve završiti u izvozu. Sezona berbe će trajati do kraja augusta, a dosad smo skinuli okvirno 50 posto uroda. U odnosu na poskupljenja koja imamo u BiH, cijena šljive je sada niža jer ćemo imati prezasićeno tržište", navodi za Klix.ba Ibrahim Tursunović, zamjenik direktora firme Maočanka iz Maoče, koja se, između ostalog bavi uzgojem šljive.
Problemi na granicama
S druge strane, u šljivarstvu nije sve idealno, s obzirom na to da su i ovu oblast pogodila enormna poskupljenja repromaterijala, a povećanja cijena goriva dodatno su utjecala na prijevoz. Također, standardno je zastupljen i problem s izvozom, a on se manifestuje dugim zadržavanjima kamiona na bh. granici.
Prema Selimovićevim riječima, u vikendima se situacija dodatno usložnjava jer je kamionima onemogućen ulazak u Hrvatsku, odnosno Evropsku uniju, zbog činjenice da osoblje zaduženo za pregled i carinjenje robe ima slobodne dane.
"Zbog toga su naši izvoznici bili prinuđeni pronaći alternativnu opciju u kojoj sada šljivu u hladnjače tovare uvečer, zatim se umjesto na Hrvatsku upućuju okolnim putevima na srbijansku granicu, odlaze u Mađarsku te u konačnici dolaze do Njemačke. To u znatnoj mjeri povećava cijenu transporta. Da nije takva situacija, mogli bismo znatno više zaraditi, međutim, ova godina će u konačnici ipak biti dobra zbog velikih prinosa voća", ističe Selimović.
Osim plasiranja šljive u izvornom izdanju za domaće i evropsko tržište, određene količine, koje su nešto lošijeg kvaliteta, završavaju u preradi, odnosno u destilerijama za alkohol ili u postrojenjima za izradu sokova i džemova.
