Otkrivamo stanje na aerodromu u Tuzli nakon odlaska Wizz Aira, donosimo i plan rješenja situacije
Međunarodni aerodrom u Tuzli već skoro godinu dana se nalazi u ozbiljnim problemima, nastalim nakon odluke aviokompanije Wizz Air, koja je u septembru 2023. zatvorila svoju bazu, povukla dva stacionirana aviona te izvršila drastičnu redukciju broja linija.
Sve to se odrazilo na pad broja prevezenih putnika, ali i prihode, a menadžment je između ostalog krenuo u pronalazak novih aviokompanija koje bi vršile operacije sa tuzlanske piste.
Kao prva uspostavljena saradnja je bila ona sa grčkom aviokompanijom Lumiwings koja je iz kantonalnog budžeta dobila i subvenciju u iznosu od dva i po miliona konvertibilnih maraka. Međutim, zajednički posao je obavljan svega nekoliko mjeseci, a nakon što je novac potrošen, Lumiwings se povukao iz Tuzle.
Od početka se znalo da Lumiwings neće opstati
Prema informacijama koje su vidljive u dokumentima, koji su u posjedu portala Klix.ba, već u prvih 13 dana saradnje bilo je vidljivo da ona ne daje željene rezultate. Naime, prihodi od prodaje karata su bili ispod praga rentabilnosti te nisu bili dovoljni da pokriju troškove po rotaciji. Cijena po satu leta Lumiwingsovog aviona iznosila je 6.300 eura.
S druge strane, nakon Wizz Airove odluke u ljeto prošle godine, menadžment Međunarodnog aerodroma u Tuzli je targetirao čak 37 aviokompanija za uspostavljanje saradnje.
Riječ je o aviokompanijama Turkish Airlines, EasyJet Airline Company, Norwegian ASA/Group, Eurowings Aviation, Air Serbia, Transavia Airlines, Wizz Air Hungary, Ryanair Dublin Office, Tailwind Airlines, Flynas, Condor Flugdienst, Pegasus, ToMontenegro, Scandinavian Airlines System SAS, Flyflite Malta, Freebird Airlines, Air Baltic Flite Aviation, Austrian Airlines AG, Volotea, Sun Express, Fly Air 41, Sundair, Bulgaria Air, Sun-air of Scandinavia, Finnair, Nordic Regional Airlines, Air Malta KM Malta Airlines, KLM Royal Dutch Airlines, LOT Polish Airlines, TAP Air Portugal, Air Europa, Iberia, Azerbaijan Airlines, FlyOne, Swiss International Air Lines i Jet2.com.
Izostavimo li Wizz Air i Ryanair, koje su na navedenom spisku, saradnja je ostvarena sa četiri aviokompanije i to dvije koje obavljaju charter letove te dvije koje su unazad mjesec dana uspostavile zvaničnu saradnju, s letovima ka Istanbulu u narednom periodu.
Za aktuelno stanje na tuzlanskom aerodromu opozicija u Skupštini TK je upirala prstom u menadžment tog javnog preduzeća, kao i kantonalno Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja.
Upravo na zahtjev opozicionara, nadležni su kreirali informaciju o problemima i iznalaženju rješenja za stanje na Međunarodnom aerodromu u Tuzli, koja je uz prateće dokumente također u posjedu portala Klix.ba.
Informaciju je kreirao menadžment aerodroma, a po proceduri je dalje proslijedio resornom kantonalnom ministarstvu. U tom dokumentu menadžment Međunarodnog aerodroma navodi razloge zbog kojih je došlo, kako kažu, do privremenog prekida saradnje s aviokompanijom Ryanair, kao i razloge ukidanja Wizz Airove baze.
U navedenoj informaciji, menadžment navodi i koje su aktivnosti provedene, odnosno sa kojim aviokompanijama su ostvareni kontakti u cilju otvaranja pregovora vezano za uvođenje novih aviolinija ili ponovnog uspostavljanja aviolinija na kojima je Wizz Air prestao saobraćati.
U tom kontekstu ostvaren je kontakt sa ukupno 37 aviokompanija, od kojih je najveći interes prvenstveno pokazala aviokompanija To Montenegro, koja je bila spremna preuzeti većinu destinacija na koje je Wizz Air prestao letjeti. Međutim, kako ova aviokompanija nije mogla osigurati sve potrebne dozvole od zemalja Evropske unije, ova saradnja se nije mogla uspostaviti.
"Također, navedeno je koje aktivnosti su provedene kada je u pitanju subvencioniranje aviolinija te da je kroz taj proces subvencionirano uvođenje aviolinija aviokompanije Lumiwings, koja je bila najpovoljniji ponuđač po objavljenom javnom pozivu. Kako je popunjenost aviona bila izrazito mala, zbog raznih faktora, došlo je do prekida saradnje između Međunarodnog aerodroma Tuzla i aviokompanije Lumiwings", napisano je u informaciji.
Sve je počelo s odlukom Wizz Aira
Trenutnu situaciju na Međunarodnom aerodromu karakteriše trend smanjenja broja aviolinija, što je imalo za posljedicu i smanjenje broja prevezenih putnika.
"Ovaj problem je nastao onoga trenutka kada je došlo do ukidanja baze aviokompanije Wizz Air, stacionirane na Međunarodnom aerodromu Tuzla. Ukidanje baze je, prema zvaničnim informacijama ove aviokompanije, posljedica prizemljenja značajnog dijela flote radi servisiranja i inspekcije avio-motora te usmjeravanja preostalog dijela flote na tržišta sa većim putničkim potencijalom. Ova odluka je bila jednostrana, a važno je istaknuti da su resorno ministarstvo i Vlada TK učinili značajne napore i održali brojne sastanke sa predstavnicima ove aviokompanije i menadžmentom Međunarodnog aerodroma Tuzla, kako bi se navedena odluka promijenila ili na neki način ublažila", kaže se u dokumentu.
U informaciji je naglašeno i da se putem menadžmenta Međunarodnog aerodroma Tuzla i dalje nastavljaju komunikacija i pregovori sa Wiz Airom, u cilju ponovnog uspostavljanja baze i vraćanja značajnog broja aviolinija.
"Ovim putem želimo istaknuti da je resorno ministarstvo zajedno sa Vladom Tuzlanskog kantona i Skupštinom Tuzlanskog kantona, pružalo podršku Aerodromu u cilju njegovog opstanka i budućeg razvoja, a tako će biti i u narednom periodu. Kao jedna od mjera za poboljšanje stanja na Međunarodnom aerodromu Tuzla na kojoj se aktivno radi, jeste potpisivanje zajedničkog plana za razvoj zračnog prometa u Bosni i Hercegovini između USAID-ovog Razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini, Međunarodnog aerodroma Tuzla i Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona. Tome je prethodilo donošenje odluke Vlade Tuzlanskog kantona o prihvatanju teksta zajedničkog plana implementacije i davanju saglasnosti za potpisivanje istog sa USAID-ovim Razvojem održivog turizma u Bosni i Hercegovini", kaže se u informaciji.
Pored navedenog, kako je napisano u dokumentima, aktivno se radi na uspostavljanju novih aviolinija sa Međunarodnog aerodroma Tuzla, a što je rezultiralo dogovorom sa turskom aviokompanijom Pegasus o uspostavljanju direktne aviolinije Tuzla - Istanbul od druge polovine augusta 2024. godine. Također, u dokumentima je navedeno i da je Vlada TK u ovoj godini izdvojila 1.300.000 KM za tekuće poslovanje aerodroma.
Zašto je otišao Ryanair?
U cijeloj priči se ne smije izostaviti ni saradnja tuzlanskog aerodroma sa aviokompanijom Ryanair, koja je također prekinuta. Iako je prvobitno navođeno da je riječ o kraćoj obustavi letova, oni do danas nisu ponovo uspostavljeni.
"U mjesecu maju 2021. godine tadašnja uprava potpisala je predugovor s aviokompanijom Ryanair o uspostavljanju redovnih letova sa našeg aerodroma prema zapadnoj Evropi. Red letenja za planirane destinacije je objavljen i krenuli su sa prodajom avio-karata. Cilj je bio da se podigne nivo saobraćaja i smanji disperzija poslovnog rizika, s obzirom da smo imali samo jednu aviokompaniju koja je operirala sa našeg aerodroma, što je preporuka i nalaz Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, u julu 2021.godine dolazi do smjene uprave aerodroma koja je zajedno sa Vladom TK odbila dati saglasnost na potpisivanje ugovora sa Ryanairom što je stvorilo probleme aviokompaniji zbog otkazivanja objavljenih letova i obavezu povrata novca putnicima za kupljene karte u visini 120 posto vrijednosti karte", navedeno je u izvještaju menadžmenta Međunarodnog aerodroma Tuzla.
Kako je dalje pojašnjeno, ovakav postupak je narušio povjerenje Ryanaira, a imenovanjem aktuelne uprave aerodroma, u aprilu 2022. ponovo su pokrenuti pregovori sa aviokompanijom. To je u junu iste godine rezultiralo potpisivanjem ugovora i početkom zračnih operacija od 1. novembra 2022..
"Bitno je napomenuti da je Ryanair prije potpisivanja ugovora upoznat sa svim važeći propisima u Bosni i Hercegovini, kao i finansijskim obavezama prema aerodromu i ostalim institucijama (BHANSA, BHDCA). Ryanair je u skladu sa planiranim operirao na Međunarodnom aerodromu Tuzla u skladu sa svojim procedurama i dinamikom te je bio zadovoljan brzinom i kvalitetom opsluživanja zrakoplova i putnika, sve dok im nije dospjela prva faktura u martu 2022. godine od strane Direkcije za civilno zrakoplovstvo (BHDCA) o naplati takse u iznosu od tri KM po prevezenom putniku u odlasku, a u skladu sa Odlukom o visini naknade koju plaćaju operatori zrakoplova po prevezenom putniku u odlasku i visini naknade koju plaćaju operatori zrakoplova po toni prevezene robe/tereta u odlasku sa aerodroma u BiH", pojašnjavaju iz tuzlanskog aerodroma.
Navode dalje da se Ryanair izjasnio da ne želi plaćati spomenutu taksu te se odlučio na suspenziju svojih letova od 1. juna 2023. godine sa Međunarodnog aerodroma u Tuzli.
Prijedlog mjera za prevazilaženje problema
Resorno kantonalno ministarstvo kreiralo je prijedlog mjera za prevazilaženje postojećeg stanja na Međunarodnom aerodromu Tuzla, a prva se odnosi na intenziviranje pregovora s aviokompanijama vezano za mogućnosti uspostavljanja novih aviolinija.
Druga mjera se odnosi na kreiranje novog programa poticaja (operativni poticaji od strane Međunarodnog aerodroma Tuzla i finansijski poticaji od strane Vlade Tuzlanskog kantona i Turistička zajednice Tuzlanskog kantona) u saradnji sa USAID-om.
"Ovaj program poticaja (sufinansiranja uvođenja novih aviolinija) bi bio djelimično realizovan aktivacijom planiranih budžetskih sredstava od 2.500.000 KM (sufinansiranje aviolinije putem Turističke zajednice). Iako prethodni projekt sa Lumiwingsom nije dao očekivane rezultate, naše nedavne diskusije s aviokompanijama na konferenciji Routes Europe potvrđuju da je neophodno pružanje poticaja za privlačenje i održavanje aviolinija na Međunarodnom aerodromu Tuzla", kažu iz Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK.
Kako se dalje kaže, povratne informacije sa sastanaka sa aviokompanijama pokazuju da one rijetko pokreću nove rute bez inicijalne podrške.
"Svaka aviokompanija sa kojom smo imali sastanke je pitala da li aerodrom/vvlada ima program poticaja. U situaciji kada skoro svi konkurentski aerodromi imaju slične programe poticaja, važno je da i Međunarodni aerodrom Tuzla ima za ponuditi poticaje u pregovorima. Predlažemo stoga kreiranje novog programa poticaja koji bi bio zasnovan na jasnim i transparentnim kriterijima, u skladu s najboljim svjetskim praksama, koji će dijeliti rizik između aviokompanija i Međunarodnog aerodroma Tuzla/Vlade Tuzlanskog kantona. Program bi uključivao operativne poticaje od strane Međunarodnog aerodroma Tuzla (popusti na handling i landing) i finansijske poticaje od strane Vlade Tuzlanskog kantona u saradnji sa Turističkom zajednicom Tuzlanskog kantona", dodaje se u prijedlogu mjera.
Na ovakav način, kako je napisano, stvorit će se stimulativno okruženje koje će privući aviokompanije i osigurati dugoročnu održivost i razvoj aerodroma.
"Cilj nam je da ovaj program poticaja bude korak naprijed prema stabilizaciji i proširenju mreže avioruta, čime bi se povećala dostupnost i povezanost Tuzlanskog kantona, potaknuo ekonomski razvoj i turizam, te omogućilo da Međunarodni aerodrom Tuzla vrati ulogu koju je imalo ranije", naglašeno je.
Pod trećom mjerom se navodi kreiranje strategije razvoja avioruta za Međunarodni aerodrom Tuzla.
"Strategija razvoja avioruta za Međunarodni aerodrom Tuzla ključna je za osiguranje dugoročne održivosti i ekspanzije aerodroma. Sveobuhvatna analiza područja obuhvata i postojećih ruta omogućit će identifikaciju ključnih tržišta i optimizaciju mreže ruta. Prognoziranjem potražnje i detaljnim studijama slučaja, strategija će pružiti osnovu za privlačenje novih aviokompanija i otvaranje profitabilnih ruta. Smjernice za aktivnosti aerodroma i detaljan plan realizacije osigurat će učinkovitu implementaciju i adaptaciju u dinamičnom tržištu. Ovaj dokument je neophodan za strateško planiranje i usmjeravanje resursa u cilju maksimiziranja prometa i ekonomskog utjecaja Aerodroma. Ovaj plan će biti osmišljen kako bi optimizirao povezanost i otvorio nove mogućnosti za rast, pružajući jasne podatke i analize koje aviokompanije traže prilikom razmatranja operacija na novoj destinaciji. Navedeni dokument potrebno je da pripremi menadžment Međunarodnog aerodroma Tuzla i isti će biti osnov za uvođenje novih avioruta (aviolinija) sa našeg aerodroma", navedeno je.
Reorganizacija rada Međunarodnog aerodroma Tuzla kroz novu sistematizaciju radnih mjesta je četvrta mjera koju predlažu iz Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK.
"Kroz analizu postojećeg stanja organizacije rada i novu sistematizaciju radnih mjesta potrebno je postići veću efikasnost u radu i optimizaciju troškova poslovanja u ovom javnom preduzeću. S ciljem smanjenja finansijskog opterećenja uprava javnog preduzeća predlaže da se kvalitetno i dugoročno riješi status spasilačko- vatrogasne jedinice Međunarodnog aerodroma Tuzla, s obzirom da je jedan od rijetkih aerodroma koji ima vlastitu spasilačko-vatrogasnu jedinicu, dok većina ostalih aerodroma koristi usluge lokalnih spasilačko-vatrogasnih jedinica", kaže se u dokumentu.
Pod petom mjerom se navodi nastavak kapitalnih ulaganja u aerodrom, u cilju povećanja konkurentnosti i atraktivnosti na mapi aerodroma u regiji.
"Prije svega se misli na završetak započetih projekata (izgradnja i nadogradnja trećeg odlaznog gatea, tehnički prijem objekta atrija, izgradnja parkinga sa 320 parking mjesta, nabavka nedostajuće aerodromske opreme, certifikacija aerodroma po EU standardima i eksproprijacija zemljišta za izgradnju prilaznih svjetala), kao i pokretanje strateških projekata osvjetljenja centralne linije - u fazi je izrada glavnog projekta, a ILS CAT 3 u fazi je izrada studije izvodljivosti. Relizacijom ovih projekata osiguralo bi se znatno smanjenje minimuma za slijetanje i polijetanje aviona, jer prema preliminarnim podacima Međunarodni aerodrom Tuzla je jedini aerodrom u BiH koji ima uslove za ovu vrstu instrumentalnog navodenja zrakoplova ILS CAT 3", naglašeno je.
Također, predložena je i optimizacija troškova poslovanja Međunarodnog aerodroma Tuzla.
"Potrebno je istaći potrebu da uprava ovog javnog preduzeća, u periodu smanjenja obima poslovanja iznađe način smanjena troškova poslovanja u cilju likvidnosti preduzeća, a da time ne ugrožava standarde i kvalitetu usluge", navodi se.
Stvaranje svih potrebnih preduslova za prijevoz tereta (cargo prijevoz) sa Međunarodnog aerodroma Tuzla, također je jedna od mjera.
"Kreirati stretegiju razvoja cargo prijevoza sa Međunarodnog aerodroma Tuzla u kojoj će biti identifikovani strateški projekti, aktivnosti i mjere koje je potrebno realizovati kako bi se na Aerodromu Tuzla oformio Cargo terminal. Navedeni projekat je prepoznat i u strateškim dokumentima", kaže se.
Iz resornog kantonalnog ministarstva naglašavaju i potrebu povećanja energijske efikasnosti Međunarodnog aerodroma Tuzla izgradnjom fotonaponske elektrane (solarne elektrane).
"Uprava Međunarodnog aerodroma Tuzla je početkom 2023. godine, sa Elektroprivredom BiH potpisala predugovor o izgradnji fotonaponske elektrane na zračnoj strani aerodroma jačine 10 MW čime bi se za više od 50 posto smanjili troškovi potrošnje električne energije (okvirno 120.000 KM na godišnjem nivou), ali zbog odbijanja saglasnosti od strane Ministarstva odbrane BiH krajem 2023. godine ovaj bitan projekat nije krenuo u realizaciju. Bez obzira na odbijanje Ministarstva odbrane BiH ostajemo posvećeni ovom cilju obzirom da bi, pored smanjenja troškova za električnu energiju, veći dio godine koristili energiju iz obnovljivih izvora. Kako bi se realizovao ovaj projekat potrebno je iznaći način pribavljanja potrebnih saglasnosti od Ministarstva odbrane BiH. Naglašavamo da je ovaj projekat jedan od strateških projekata koji je prepoznat kroz akcioni plan provedbe Strategije razvoja Tuzlanskog kantona", zaključili su iz resornog kantonalnog ministarstva.
Šta se radi u vrijeme smanjenog obima letova?
U svojim dokumentima, iz Međunarodnog aerodroma u Tuzli su zaključili da period sa smanjenim obimom letova koriste za završetak infrastrukturnih projekata koji traju dugi niz godina. Prevashodno, riječ je o eksproprijaciji zemljišta, odnosno kupovini dijela šume, koja traje od 2017.godine te je u završnoj fazi.
"Očekujemo da bude okončana do kraja 2024. godine, s obzirom da se rješava putem suda. Izgradnja i nadogradnja odlaznog gate je u završnoj fazi. U toku su radovi na ugradnji staklene fasade nakon čega ostaje samo tehnički prijem objekta čime dobijamo kapacitet od milion putnika na godišnjem nivou. Radovi na izgradnji objekta Atrija su završeni. Očekujemo tehnički prijem objekta. Izgradnja parkinga za putnička vozila sa 320 parking mjesta teče svojom dinamikom i u završnoj je fazi. Stavljanjem u funkciju parkinga rješava se dugogodišnji problem neuređenog i nefunkcionalnog parkinga", zaključuje menadžment Međunarodnog aerodroma u Tuzli.
