Ovo su mogući novi modeli stambenog zbrinjavanja u Sarajevu, među njima i onaj koji se primjenjuje u Beču

Socijalnom stanogradnjom bi se značajno smanjile nesigurnost i neizvjesnost pod kojima su oni koji žive u zakupljenoj nekretnini. Uzrok tog problema jeste što nisu dovoljno pravno zaštićeni. To se ogleda i u tome da ti stanari, osim redovnih troškova, nerijetko moraju platiti i izvanredne, iznenadne troškove, kao što je npr. popravka kućanskog uređaja. Među onima koji bivaju u takvoj situaciji su studenti kojima plaćanje iznenadnog troška predstavlja veliki finansijski teret.

Lejla Ramić s Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koja je na panelu govorila o stambenom tržištu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, napomenula je da socijalno stanovanje ne treba podrazumijevati samo to da se po povoljnim cijenama osigura dovoljan broj javnih nekretnina, već i to da to budu nekretnine ugodnog života. Riječ je o konceptu zelenog priuštivog stanovanja (na engleskom green affordable housing) koji znači i to da su stambene jedinice ekološki održive.

Na panelu je kao pozitivan primjer socijalnog stanovanja najčešće spominjan Beč. Hebib je kao izazove u primjeni socijalnog stanovanja istakao to što u Kantonu Sarajevo još ne postoji zakon o socijalnom stanovanju, ali i da bi njegova primjena, odnosno uspostava sistema, iziskivala značajna finansijska sredstva.

Tržište nekretnina

Socijalna stanogradnja za veliki broj građana: Sarajevo je nema, a mnogo može naučiti od Beča

Na pitanje portala Klix.ba da li bi bilo prihvatljivo da se da se dodatno oporezuju privatni investitori koji grade stambene jedinice kako bi se osigurao novac za socijalnu stanogradnju, Ramić je kazala da ne misli da bi bilo dobro uvoditi dodatne poreze zbog kaskadnog efekta koji bi to moglo izazvati zbog mogućnosti korištenja drugih instrumenata za realizaciju socijalnog stanovanja.

Ostali modeli

Hebib je kao ostale modele stambenog zbrinjavanja istakao nadogradnju postojećih stambenih jedinica te različite finansijske olakšice. Smatra da bi vlasti mogle različitim mjerama pomoći u nadogradnji.

Kantonalni premijer Nihad Uk (NS) je još jednom rekao da se razmatra mogućnost dodatnog oporezovanja vlasnika stambenih jedinica koje se uopće ne koriste. Očekuje da bi se uvođenjem dodatnog poreza podstakli vlasnici spomenutih nekretnina da ih stave u promet, tj. da ih prodaju ili da ih daju pod zakup. Pretpostavka je da bi se time omogućio dodatni stambeni fond, što bi za posljedicu imalo usporavanje poskupljenja nekretnina.

Proveli smo i anketu

Vlada KS uvodi porez na nekretnine: Jedni kritikuju potez, drugi smatraju da je odlična ideja

Ono što je istaknuto kao izazov pri uvođenju dodatnog poreza jeste kako utvrditi da li zaista niko ne živi u stambenoj jedinici. Hebib je naveo primjer Hrvatske u kojoj je potrošnja struje uzeta kao pokazatelj da li je nekretnina prazna.

Uzroci poskupljenja nekretnina i trendovi

Hebib je istakao i razloge značajnog poskupljenja stambenih nekretnina u Kantonu Sarajevo. To su nedovoljan broj nekretnina da se zadovolji potražnja, sve veći broj turista kojima se izdaju nekretnine te nerazvijenost finansijskog tržišta usljed kojeg se najviše investira u nekretnine. Osim toga, kako je napomenuto, poskupljenju nekretnina doprinosi i potražnja u dijaspori.

Cijene idu u "nebesa"

Zanemaren je jedan značajan razlog poskupljenja nekretnina u BiH, Svetlana Cenić objasnila o čemu je riječ

Ramić je ukazala da se u nekretnine više ulaže nego u vrijednosne papire i u državama koje imaju razvijeno finansijsko tržište. Kao razlog za to je navela to što se tržište nekretnina prepoznaje kao stabilno tržište koje je lakše razumjeti nego berzu. Ramić je, pozivajući se na podatke Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukazala da je bh. tržište nekretnina bilo najbrže stabilizirajuće tržište nakon pandemije koronavirusa.

Hebib je naglasio da je švedskim partnerima na projektu HOLICOB, s kojima je radio na istraživanjima, bilo nejasno zašto većina ne želi da živi u zakupljenom stanu ili kući, što je slučaj u većini razvijenih država Zapadnog svijeta.

Hebib je podsjetio da je to svojstveno većini postsocijalističkih zemalja u kojima su se na početku tranzicije otkupljivale stambene jedinice koje su do tada bile u javnom vlasništvu i gdje su ljudi relativno brzo postali vlasnici stambenog fonda. Istakao je i razloge sociološke i kulturološke prirode, gdje je u našoj tradiciji važno osigurati vlastiti krov nad glavom.

Kao razlog za to što većina ne želi biti podstanar jeste i upravo spomenuta pravna nesigurnost i neizvjesnost koje su uzrokovane nezaključivanjem ugovora između stanodavca i zakupca ili nedovoljnom pravnom zaštitom.

Ramić je izdvojila činjenicu da u Bosi i Hercegovini značajno dominiraju muškarci u odnosu na žene u prometu (kupovini i prodaji) nekretninama. Ovo uopće nije zanemariva činjenica, posebno u kontekstu toga koliko je posjedovanje nekretnine ili mogućnost da se ona zakupi značajno za samostalnost žena.

Kantonalni ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Bojan Bošnjak (NS) je obećao da će vlada razmotriti svaki prijedlog za poboljšanje stambene politike.