Padovi na svjetskim berzama ponovo probudili "stare" strahove: Čeka li nas nova recesija?
Brzo za tim su stigli i padovi u cijenama dionica velikih tehnoloških firmi poput Applea, Intela i Nvidije. Uz to, izvještaj o stanju zaposlenosti u SAD-u, koji je bio ispod očekivanja ekonomskih analitičara, probudio je strahove od recesije, prvo u ovoj zemlji, a onda i u cijelom svijetu.
U razgovoru za Klix.ba, ekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava kako je došlo do ove situacije. Na samom početku kaže da je za puno objašnjenje potrebno u obzir uzeti tri ključna faktora.
"Prvo, strahovi da je američki FED bio prespor u odgovoru na znakove slabljenja i usporavanja američke ekonomije, uz mogućnost da će morati brzo smanjivati kamatne stope, izazvali su paniku među investitorima. Očekuja na tržištima trenutno su da će FED smanjiti kamatne stope za oko 1,0 ili 1,15 postotnih poena tokom preostalih sastanaka ove godine. Drugi ključni faktor je tzv. 'yen carry trade', gdje su investitori posuđivali u jenima zbog niskih kamatnih stopa u Japanu i ulagali u rizičnije aktive. Nagli rast jena doveo je do likvidacije tih pozicija, dodatno pogoršavajući tržišne uslove. Na kraju, pad velikih tehnoloških kompanija, koje su do sada bile glavni pokretači tržišnog rasta, dodatno je pogoršao situaciju", rekao je Hadžić.
Pitanje koje je u fokusu globalnih analiza ovih dešavanja na svjetskim berzama je: Koje su šanse za novu recesiju u SAD-u i u cijelom svijetu? Hadžić kaže da su takve procjene opravdane.
"Šanse za novu recesiju u SAD-u su realne s obzirom na trenutne ekonomske pokazatelje i tržišne uslove. Slabiji podaci o zapošljavanju, visoke kamatne stope i tržišna nestabilnost doprinose trenutno strahu od recesije u SAD-u, s tim da ako bi došlo do recesije u SAD-u, globalna ekonomija bi također osjetila posljedice, jer je opće poznato da je američka ekonomija jedna od ključnih za svjetski ekonomski rast. Pad potražnje u SAD-u utjecao bi na globalnu trgovinu, smanjenje izvoza za zemlje koje su glavni trgovinski partneri SAD-a, te bi doveo do globalne ekonomske nesigurnosti. Sve navedeno je posljedica značajnog podizanja kamatnih stopa prije par godina kao borba za obuzdavanje rasta cijena – inflacije", pojasnio je ekonomski analitičar.
Kada su marketi "rekli svoje" ovim padovima u vrijednosti, očekuje se odgovor nacionalnih vlada, a cijeli svijet čeka odgovor Federalne rezerve u Washingtonu. Hadžić kaže da se njihova reakcija može očekivati uskoro.
"Vlasti u SAD-u će vjerovatno poduzeti nekoliko ključnih mjera kako bi ublažili negativne ekonomske trendove i vratili povjerenje na tržište. Prvo, FED će vjerovatno smanjivati kamatne stope kako bi potaknuo ekonomsku aktivnost, ali teško je prognozirati kada će odlučiti na taj korak obzirom da ni na vrijeme nisu reagovali kada je trebalo povećati kamatne stope, naglašavajući da je inflacija u tom trenutku privremena i da će brzo proći", pojašnjava Hadžić.
On procjenjuje da su moguće i druge mjere, poput smanjena poreza i povećanja potrošnje na nivou federalne vlade, a brzo nakon SAD-a, stići će i reakcije drugih država na svijetu.
"Ostale zemlje će također vjerovatno poduzeti slične mjere, uključujući smanjenje kamatnih stopa i fiskalne stimuluse, kako bi stabilizirale svoje ekonomije i spriječile širenje negativnih utjecaja s američkog tržišta na globalno tržište. Fiskalne mjere će biti dosta izazovno koristiti u ovom trenutku, obzirom da su mnoge države, uključujući i SAD tokom pandemije Covid-19, značajno istrošili fiskalne rezerve kao pomoć privredi u tom trenutku, kroz različite stimulacijske pakete, te je sada prostor za ovaj vid djelovanja dosta sužen", pojasnio je Faruk Hadžić u razgovoru za Klix.ba.
