Pčelari u FBiH žele veće podsticaje: Naš med je egzotičan, a mi uvozimo slatki namaz
Prilikom današnjeg savjetovanja pčelara o temi "Neoprostive greške pri ishrani pčela", a koje je organizovao Federalni poljoprivredni zavod, govorilo se o potrebama veće podrške pčelarstvu iz nadležnih institucija te održavanju kvaliteta bosanskohercegovačkog meda.
Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, naglasio je da su četiri stvari najvažnije za pčelarstvo, i to politika, zdravstvena zaštita pčela, tržište i legislativa.
"Imamo pravilnik o pčelarstvu i registar pčelara koji je u funkciji. Sada smo u izradi strategije razvoja pčelarstva i pred nama su veliki zadaci. Ipak, glavni problem je podsticajna politika", rekao je Deljo.
Ove godine Federalno ministarstvo poljoprivrede izdvojilo je 306.000 KM za pčelarstvo. Međutim, pčelari smatraju da bi, u skladu s proizvodnjom i potrebama, trebali dobiti od milion i po do dva miliona maraka.
Pčelari najavljuju da će uskoro započeti izmjene pravilnika o kvalitetu meda.
"Naš med je egzotičan i razlikuje se od meda u Evropskoj uniji. U Evropi se glavna svojstva meda uzimaju za farmaceutsku industriju, a nama kao nus proizvod prodaju mrtav med. Naš med je živ i egzotičan med koji ima kvalitet i tradiciju. Moramo ga brendirati i prodavati po cijenama koje zaslužuje imati. Naša proizvodnja je skupa zbog energenata, politike, poreza... Očekujemo značajniju podršku i da se nakon nekih ministara koji su preferirali meso i mliječne proizvode konačno neko sjeti i nas", istakao je Deljo.
Dugogodišnji pčelar Boras Kvesić, predsjednik Saveza udruženja pčelara u Hercegovačko-neretvanskom kantonu gdje je med zaštićen, složio se s Deljom kazavši da su problemi pčelara jednaki širom zemlje.
"Kako sve grane poljoprivrede nekako idu naprijed, mi idemo unazad. Nemamo se, nažalost, čime pohvaliti. Taj med koji mi uvozimo više je slatki namaz, a ne med", rekao je Kvesić.
Naša zemlja ima dobru tradiciju pčelarstva i prirodne resurse, ali i vjerne potrošače. BiH je na dnu liste zemalja u Evropi kada je riječ o korištenju meda u ishrani. Naši građani godišnje potroše otprilike dvije hiljade tona meda, otprilike pola kilograma po stanovniku, dok bi, prema mišljenju stručnjaka, to trebalo iznositi najmanje šest kilograma meda godišnje po stanovniku.
Ipak, pčelari ne odustaju od svog posla te se kroz razne sajmove trude prodati svoj zdravi med i ukazati na probleme i zaštitu pčela. Podsjećamo, nauka kaže da bez pčela nema oprašivanja, nema ploda, ni hrane, pa ni ljudi.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
