"Mašinski fakultet je, zbog postojanja infrastrukture i laboratorija, odabran samo kao lokacija na kojem će biti ovaj studij, za koji je program u 99 posto usaglašen sa njemačkim partnerima. Diploma nije mašinski, nego inžinjer drvoprerade", napominje profesor Darko Petković, voditelj Odjela drvoprerade i dodaje da će biti angažirani i stručnjaci iz privrede.
Zenica u ovoj oblasti postaje i centar u Bosni i Hercegovini.
"Naš će cilj biti da studenti ne uče samo tehnologije drvoprerade, nego i dizajna, zatim ekonomske i tehnološke stvari sa aspekta proizvodnje. Odnosno, da budu upoznati s ukupnim poslovanjem firme, jer cilj je dobiti inžinjera koji će razumjeti dizajnera te s njim zajedno doći do proizvoda više dodane vrijednosti", ističe profesor Petković, naglašavajući kako će im od velike koristi biti i nacionalna laboratorija za ispitivanje proizvoda u drvopreradi koja je smještena u Zenici.
Edukaciju studenata i novi studijski program razvijat će i s inostranim partnerima iz Hanovera, Rozenhajma i Berna, zatim regionalnim partnerima - Šumarskim fakultetom iz Beograda (Odsjek za namještaj) i Šumarskim fakultetom u Sarajevu.
"Naravno, bit će uključeni i kolege sa Arhitektonskog fakulteta i Akademije umjetnosti iz Sarajeva i Banje Luke. Vjerujem da će ovakav, multidisciplinaran pristup u narednim godinama dati izlazne kadrove čije će kompetencije biti značajno veće nego što ih imaju sadašnji diplomanti klasičnih studija", kaže profesor Petković.
Napominje kako srednje-tehničke škole, koje su osnovane 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka, i dalje imaju vrlo klasična zanimanja, tipa stolar ili tehničar drvoprerade, a i to je samo na dva mjesta u Zeničko-dobojskom kantonu kantonu – u Tešnju i u Zavidovićima.
"Dominantna radna snaga u našim drvoprerađivačkim firmama su prekvalifikovani gimnazijalci, kuhari, saobraćajni tehničari... Takva situacija nije i u zemljama okruženja, čije se šumsko bogatstvo ne može mjeriti s onim u BiH. Srbija ima 11 škola koje u naslovu imaju dizajn. Hrvatska, isto ima takve škole, a u BiH su dvije takve škole, od kojih nijedna nije eksplicitno posvećena drvetu. Beograd ima srednju tehničku školu Drvo-art, koja postoji 120 godina, a najbliža šuma je tek na 100 kilometara", pojašnjava Petković.
Zato je, dodaje on, nevjerovatno da se ne vrši transformacija školstva prema djelatnosti koja je jedna od najinteresantnijih u BiH.
"Zašto naša djeca u Tešnju, Zavidovićima, Zenici, Vitezu, Fojnici... ne bi učili, na primjer, dizajn već u srednjoj školi i onda dolazili na fakultet?! Onda bi, sigurno, i benefiti drvoprerađivačkog sektora u BiH bili značajno veći", kaže Petković.
ZDK će, kao prvi kanton u BIH, najavljuje Petković, vrlo brzo donijeti i Zakon o dualnom obrazovanju, koji će omogućiti da studenti tokom studija i po nekoliko sedmica provode u proizvodnim pogonima.
"Ako budu dominantno studenti iz privrede, spremni smo da nastavni proces organiziramo i u popodnevnim satima. Sve da bismo bili najbolji servis firmama", kaže profesor Petković.
