Plan Kine je da smanji potrošnju fosilnih goriva na 20 posto do 2060. godine
Iako dokument detaljno opisuje nove mjere o tome kako će se najveći svjetski zagađivač dekarbonizirati, zemlja ne ažurira svoja obećanja o smanjenju emisija.
Smjernice dolaze manje od sedmicu prije nego što se svjetski lideri sastanu u Glasgowu, u Škotskoj, na ključnim međunarodnim pregovorima o klimi na COP26. Tamo se očekuje da sastave plan za ubrzanje smanjenja emisije stakleničkih plinova u ovoj deceniji.
Kineski predsjednik Xi Jinping nije napustio Kinu od početka pandemije i malo je vjerovatno da će lično prisustvovati COP26. Vlada tek treba da saopšti detalje svoje delegacije na samitu.
Službeni dokument baca svjetlo na to kako Xi namjerava ispuniti svoja prethodna obećanja da će doseći najveće emisije do 2030. godine i postići neutralnost ugljika do 2060. godine. Ugljična neutralnost ili neto nulta emisija postižu se kada se iz atmosfere ukloni onoliko stakleničkih plinova koliko se emituje, tako da je neto dodani iznos nula.
Mogućnost Kine da ispuni svoja obećanja o klimatskim promjenama je pod lupom posljednjih mjeseci. Kina je pokretala svoj ekonomski oporavak od koronavirusa izgradnjom desetina novih elektrana na ugalj i ubrzavanjem građevinskih projekata koji se oslanjaju na fosilna goriva, a nedavno je povećala proizvodnju uglja kako bi ublažila tekuću energetsku krizu.
Prošle sedmice, kineska vlada naredila je rudnicima uglja u zemlji da "proizvode što je moguće više uglja" nakon višesedmičnih nestašica struje u mnogim provincijama.
Ugalj je također glavni izvor energije u Kini i naširoko se koristi za grijanje, proizvodnju električne energije i proizvodnju čelika. Prošle godine to je činilo gotovo 60 posto potrošnje energije u zemlji.
U novim smjernicama, objavljenim u državnoj novinskoj agenciji Xinhua, navodi se da će Kina postepeno ukidati potrošnju fosilnih goriva. Do 2030. Kina je rekla da će udio energije koju koristi iz nefosilnih izvora dostići 25 posto. Trideset godina kasnije, Kina ima za cilj da 80 posto ukupne potrošnje energije dolazi iz nefosilnih goriva, navodi se u dokumentu, prenosi CNN.
Do 2030. Kina je rekla da će njena emisija CO2 po jedinici BDP-a pasti za 65 posto u poređenju sa nivoima iz 2005. godine.
Kina je već svjetski lider u proizvodnji obnovljive energije, ali morat će povećati svoje kapacitete vjetra i sunca kako bi ispunila svoje klimatske ciljeve. Do 2030. Kina ima za cilj da njen ukupni instalirani kapacitet energije vjetra i sunca dostigne više od 1.200 gigavata, prenosi CNN.
Ranije je Kina obećala da će obnovljivi izvori energije činiti 25 posto njenih instaliranih energetskih kapaciteta, a vjetar i solarna energija 16,5 posto kineske energije do 2025. godine.
Kako bi postigla svoje klimatske ciljeve, Kina će provesti "dubinsko industrijsko restrukturiranje, ubrzavajući razvoj čistog, niskougljičnog, sigurnog i efikasnog energetskog sistema" i pojačati "izgradnju niskougljičnog transportnog sistema", navodi se u saopštenju.
Međutim, Kina je rekla da mora osigurati sigurnost hrane i energije dok se dekarbonizira. Peking je natjerao rudnike uglja da smanje proizvodnju ranije ove godine, dok je zemlja slijedila svoje ambiciozne ciljeve smanjenja emisija ugljika. Međutim, potražnja je porasla za projekte koji zahtijevaju fosilna goriva, a nije bilo dovoljno energije da se ide uokolo.
Kina bi trebala "upravljati odnosom između smanjenja zagađenja i smanjenja ugljika i energetske sigurnosti, sigurnosti lanca snabdijevanja industrije, sigurnosti hrane i normalnog života ljudi", navodi se u dokumentu, prenosi CNN.
U njemu se navodi da bi Kina trebala reagovati na ekonomske, finansijske i socijalne rizike koji mogu pratiti zelenu i niskougljičnu tranziciju i spriječiti "pretjeranu reakciju i osigurati sigurno smanjenje ugljika".
