Platforma za progres postavila šest pitanja o problemima u energetskom sektoru FBIH
"Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice, BiH se obavezala na primjenu tržišnih principa u energetskom sektoru. Oni podrazumijevaju ista prava i obaveze za sve učesnike na tržištu. Elektroprivreda BiH, kao jedna od najznačajnijih kompanija u ovom sektoru, danas posluje sa stotinama neizmirenih miliona konvertibilnih maraka obaveza poreznim upravama, drugim državnim fondovima, dobavljačima, itd. Drugi privredni subjekti ne uživaju ovakav tretman od strane države. Do kada se planira promovisati ovakav sistem u kojem je jednima omogućeno poslovanje, a da ne izmiruju zakonima definisane obaveze, dok to drugima nije dozvoljeno? Jasno je da su ovakvi principi u suprotnosti sa pravilima i principima koje promoviše normalno tržišno poslovanje i koje je BiH Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice preuzela kao obavezu", pitaju iz Platforme.
Dalje pitaju da li su tačne informacije dostupne u medijima da Koncern Elektroprivreda BiH za poreze, doprinose, dobavljačima, itd., duguje više od milijardu KM? Da li su ova dugovanja uzeta u obzir kod ekonomske evaluacije Bloka 7 TE Tuzla? Rješenjem br. 54/18 (Sl.list BiH) nadležna institucija utvrdila je državnu pomoć za Blok 7.
"Ova institucija u Rješenju identifikuje JP EP BiH kao 100% vlasnika sedam (7) rudnika u FBiH, ali ne prikazuje dugovanja ovih privrednih društava. Da li građani BiH mogu znati koliko su tačno finansijske obaveze Koncerna Elektroprivreda BiH i da li ovo prikrivanje informacija o katastrofalnom finansijskom stanju predstavlja narušavanje odredbi iz Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, a ujedno ima i uticaj na pokretanje, a možda i ishod, pravnog spora koji se vodi sa Energetskom zajednicom", naveli su.
Država BiH garantuje kredit za Blok 7 svojim cjelokupnim fiskalnim kapacitetom, treće je pitanje, u kojem kažu kako u ovom postupku imamo pravni spor sa Energetskom zajednicom.
"Da li građanima BiH možete objasniti kakav je plan za rješavanje ovih otvorenih pitanja? Ko i kako će vratiti cca 450 miliona KM (prema izjavi direktora rudnika Kreka) trenutnih dugovanja ovog rudnika. Koliko je još stotina miliona potrebno da bi se ovaj rudnik doveo u normalno stanje? Uz ova dugovanja, potrebna ulaganja i kredit za blok 7, kolika je isplativost ovog projekta (za čije vraćanje kredita su zaduženi građani BiH)? Šta se očekuje od pravnog spora sa Energetskom zajednicom i šta je plan u slučaju nepovoljnog ishoda? Ko je odgovoran za trenutni finasijski kolaps u rudnicima i zašto se građanima ne prezentira plan za rješavanje ove situacije i otklone sve dileme koje budućnost cijelog sektora čine neizvjesnim", napisali su.
Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice, BiH se obavezala da Operatori distributivnog sistema budu posebna pravna lica. Isto je predvidio i Zakon o električnoj energiji iz 2015. godine.
"Zbog čega se kontinuirano vrši opstrukcija odvajanja Operatora distributivnog sistema iz elektroprivreda u FBiH i kada Vlada konačno planira ispuniti ovu obavezu? Koliko novca godišnje vladajuća društva JP EP BiH i JP EP HZHB iz regulisane distributivne djelatnosti prebacuju u tržišne djelatnosti prozvodnje električne energije iz fosilnih goriva", stoji dalje u pitanjima.
Treba podsjetiti da je reformska agenda prepoznala elektroprivrede kao jedne od krivaca veoma lošeg stanja u razvoju društva. Sve to radi sporog rješavanja zahtjeva za pristup mreži (priključaka) za privredu i građane. Priključci se ne realiziraju mjesecima i godinama što odbija veliki broj potencijalnih investitora.
"Da li je ovakvo stanje posljedica neispunjavanja obaveze iz Sporazuma o uspostavljanju Energetske zajednice i odvajanja Operatora distributvnih sistema od vladajućih elektroprivreda? Da li je ovo posljedica preraspodjele novca iz regulisane djelatnosti u tržišne djelatnosti ili samo pitanje sposobnosti menadžmenta? Koliko ovakvo stanje ima uticaj na odnose sa Energetskom zajednicom i da li je trenutno stanje prepreka za moguće apliciranje ove dvije elektroprivredne kompanije za fondove kojima bi bio olakšan tranzicijski period i rješavanje teških socijalnih pitanja", zanima Platformu za progres.
Na kraju svog upita navode kako s obzirom da BiH neće ispuniti ciljeve o učešću OIE u BFPE u 2020. godini zašto se i dalje forsira model Feed in tarifa, koji se sa društvenog stanovišta pokazao ekonomski neisplativ, a u slučaju malih hidroelektrana štetan za lokalne zajednice i prirodu.
"Zbog čega se, umjesto dosadašnjeg modela, sredstva za poticaj proizvodnje iz obnovljivih izvora energije ne usmjeravaju u proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju i razvoj 'prozjumera', gdje bi se poticaji isplaćivali kao subvencije tokom nabavke opreme? Na ovaj način bi elektroprivrede u FBiH višak energije koji nastaje kod proizvodnje za vlastite potrebe po većim cijenama mogle distribuirati za druge kupce", stoji u pitanjima.
