Počeo Ekonomski forum, jedna od tema je samoodrživost: BiH je prosjek, ima gorih i boljih
Riječ je o najvećem ekonomskom forumu u regiji koji svake godine okupi najutjecajnije osobe iz svijeta ekonomije i privrede.
Ovogodišnji Ekonomski forum BiH otvorio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji se prvenstveno zahvalio Ekonomskom fakultetu UNSA i dekanesi na organizaciji.
Džaferović smatra da je održavanje ovakvog foruma, pogotovo u ovom trenutku u kojem živimo, od velikog značaja. Smatra da svijet, pogođen svim trenutnim dešavanjima, više nikada neće biti isti.
"Ova aktivnost koja se sprovodi u BiH je važna pogotovo u ovom trenutku u kojem živimo. Sasvim je sigurno, da nakon agresije, svijet više neće biti onakav kakav je bio do sada. Nismo izliječili ni posljedice od pandemija a zadesila nas je agresija i proizvela vrlo teške ekonomske posljedice. Mi unutar BiH imamo dodatni problem, blokade institucija, udar na ustavni poredak što udara na ekonomiju", rekao je Džaferović.
Pojašnjava da nestabilna politička situacija samo odmaže ekonomiji. Također, očekuje da će ovaj forum ponuditi ideje i mišljenja kojim se može prebroditi kriza.
"Očekujem da ovaj forum ponudi ideje i svoja mišljenja i doprinese - paketima mjera - da se lakše suočimo sa izazovima. Inflacija je prisutna, novac se obezvrjeđuje, imamo problem sa energijom, očigledno ćemo imati problem i kada je u pitanju hrana, čeka nas neizvjestan period i naučna misao, koja treba da ponudi rješenje, treba da bude polazna tačka koju će ekonomisti provesti", poručio je Džaferović.
Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić prokomentarisao je najavljeno povećanje kamatnih stopa. Smatra da razloga za zabrinutost ima, ali da mi kao mala zemlja ne možemo puno toga učiniti.
"Kada govorimo o finansijskom sektoru, najava povećanja kamatnih stopa je postajala i prije pandemije koronavirusa, sada zbog rasta inflacije - koja je dijelom uzrokovana monetarnom politikom - jedini logičan odgovor je povećanje kamatnih stopa s tim da će se ići na usporavanje ekonomije i snižavanje cijena", kaže Mahmuzić.
BiH, kao država koja je izvan Evropske unije, ima bankarski sistem koji je autonoman i koji se, uglavnom, finansira iz domaćeg depozita, ali će svakako osjetiti djelimično povećanje kamatnih stopa.
"Učinit ćemo sve da takav udar bude što manji za korisnike kredita. Ukoliko dođe do povećanja kamatnih stopa do kraja godine to će biti beznačajno. Banke su svjesne okruženja, mi kao regulator smo svjesni u kojim uslovima poslujemo i u skladu s tim ćemo djelovati", istakao je Mahmuzić.
Jedan od panelista ovogodišnjeg Ekonomskog foruma BiH je ekonomista Zlatko Lagumdžija koji je predstavio prvi izvještaj za Zapadni Balkan o samoodrživom razvoju o kojem će se govoriti na forumu.
"To je tzv. krvna slika svih zemalja u okruženju. Bitno je reći da je samoodrživi razvoj zadnjih pet godina, prije koronavirusa, išao uzlaznom putanjom; bili smo zdravi kao planeta. Mi vozimo ka zidu bez kočnica, kao planeta i malo smo ubrzali", rekao je Lagumdžija.
Ipak, kaže da su BiH i zemlje u regiji bolje rangirane prema samoodrživom razvoju, nego prema bogatstvu. Jedna veoma važna stav jeste, prema riječima Lagumdžije, otpornost obrazovnoh sistema.
"Jedna od bitnih stvari jeste otpornost obrazovnog sistema, pravo je čudo da nastavnici za tako mizerne uslove obrazuju djecu, oni su doslovno plaćeni samo da čuvaju djecu, ne da ih obrazuju", kaže on.
Za krvnu slike BiH o samoodrživosti, kaže da je "prosjek - ima i boljih,ali i gorih od nas".
