Lagumdžija sinoć na posebnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a: AI u očuvanju mira i sigurnosti
Sastanak pod nazivom “Korištenje sigurne, inkluzivne i povjerljive umjetne inteligencije za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti” organizovali su Grčka, Francuska i Južna Koreja, uz podršku Armenije, Italije i Kraljevine Nizozemske. Cilj je bio razmotriti ključne izazove i političke odgovore na ubrzani tehnološki razvoj.
U fokusu diskusije bila je mogućnost da Vijeće sigurnosti i šira međunarodna zajednica doprinesu globalnim naporima u regulaciji umjetne inteligencije – kroz sprječavanje zloupotreba, jačanje vladavine prava i podršku održivom razvoju.
U svom obraćanju, ambasador Lagumdžija istakao je da umjetna inteligencija predstavlja “mač sa dvije oštrice” – moćan alat za napredak, ali i potencijalni izvor destabilizacije ukoliko se ne reguliše na vrijeme.
“Baš kao što je svijet nakon Drugog svjetskog rata stvorio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju kako bi spriječio nuklearnu katastrofu, danas nam je potreban sličan mehanizam za umjetnu inteligenciju,” poručio je Lagumdžija.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina podržava osnivanje specijalizirane međunarodne organizacije za AI, koja bi štitila ljudska prava, sprječavala trku u naoružanju i sajber napade bazirane na AI, te osigurala transparentnost u razvoju algoritama kako bi se izbjegla pristrasnost i diskriminacija.
“Ne smijemo dopustiti da tehnologija koju je stvorilo čovječanstvo postane prijetnja čovječanstvu. Zahtijevamo kolektivnu odgovornost,” poručio je Lagumdžija.
Tokom rasprave razmatrani su i najnoviji međunarodni koraci u upravljanju AI, uključujući Deklaraciju iz Bletchleya (novembar 2023), Seulsku deklaraciju (maj 2024), te Parišku deklaraciju o kontroli oružja zasnovanog na AI (februar 2025), koju podržava 27 zemalja. Posebno je istaknuta i Rezolucija Generalne skupštine UN-a 79/239, koja potvrđuje primjenjivost međunarodnog prava na razvoj i upotrebu umjetne inteligencije.
Učesnici su posebno naglasili važnost jačanja kapaciteta zemalja u razvoju kako ne bi bile izostavljene iz digitalne tranzicije. Među prioritetima za buduće djelovanje izdvojeni su jačanje saradnje između država, kompanija i civilnog društva u kreiranju etičkih standarda, podrška mirovnim misijama UN-a kroz primjenu AI u nadzoru, detekciji mina i suzbijanju dezinformacija, te puna saradnja sa UN-om u pripremi izvještaja generalnog sekretara o implikacijama umjetne inteligencije, koji se očekuje tokom 2025. godine.
Zaključujući svoje izlaganje, ambasador Lagumdžija uputio je poziv za hitnu multilateralnu akciju:
“Iskoristimo ovu priliku da stvorimo okvir upravljanja koji će zaštititi našu zajedničku budućnost, a istovremeno omogućiti da umjetna inteligencija promoviše mir, sigurnost i održivi razvoj. Sada je trenutak za djelovanje. Zajedno možemo osigurati da AI ostane sila dobra.”
