Pojačane kontrole EU granica već utječu na bh. konomiju, ako potraju slijede poskupljenja proizvoda
To dodatno usporava prijevoz roba iz BiH, a čiji su prijevoznici i dosad čekali duže na hrvatskoj granici u odnosu na one iz EU. Kažu da već osjete gubitke.
Pojedine članice Evropske unije (EU) koje pripadaju takozvanoj schengenskoj zoni ponovo su uvele kontrole na svojim granicama, usljed pogoršane bezbijednosne situacije u svijetu. To je prvo učinila Slovenija, pojačavši svoje kontrole na granici s Hrvatskom, a negativne reperkusije na ekonomiju Bosne i Hercegovine se već osjete.
Umjesto maksimalno tri, sada na granicama čekaju pet dana
Naime, kako je potvrđeno za Klix.ba, u proteklih nekoliko dana prijevoznici iz Bosne i Hercegovine počeli su znatno duže čekati na granici. Umjesto ranijih čekanja od deset sati do tri dana, sada se taj vremenski interval podigao na pet, što znatno povećava troškove.
"Ukidanjem zona schengena na graničnim prijelazima Hrvatske, Slovenije i Mađarske, odnosno uvođenjem selektivnih kontrola, došlo je do uspravanja saobraćaja i čekanja. Gužve su se već počele stvarati na Bregani, Macelju i ostalim izlazima prema EU. Prije ove situacije iz Banje Luke ili Sarajeva roba do Njemačke se prevozila tri dana, a sada nam treba pet. Isto toliko nam je potrebno i za povratak, što stvara dodatne troškove koje ne možemo ukalkulisati u cijenu prijevoza", kazao je za Klix.ba predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS-a Nikola Grbić
On navodi da bi u narednom periodu do pooštravanja mjera kontrole moglo doći i na austrijskoj te njemačkoj granici što će dodatno usložniti situaciju za bh. prijevoznike.
Pretpostavke su da bi ove kontrole mogle trajati do kraja novembra, no ukoliko one budu produžene, naš sagovornik navodi da će posljedice snositi cjelokupna bh. privreda, što će u konačnici osjetiti i građani.
"Povećanje cijena bi bilo realno, ali mi to nismo bili u mogućnosti dosad učiniti, prije svega u kontekstu poskupljenja goriva. No, u tom pogledu, posebno ukoliko dođe do produženja mjera kontrola granica, morat će se nešto učiniti, što je realno. Ukoliko se poveća ta cijena, očekivati je da će u marketima i ostalim prodajnim objektima doći do povećanja cijena proozvoda, što će osjetiti krajni kupci", kaže Grbić.
Može li BiH šta učiniti?
Ekonomski pokazatelji kažu da u našoj zemlji prosječan transportni operater mjesečno pravi između devet i 12 hiljada kilometara. Iako malo nada polažu u to, zbog novonastale situacije, bh. prijevoznici u ponedjeljak će poslati dopis Ministarstvu komunikacija i prometa BiH u cilju rješavanja svih problema u kojima se nalaze.
"U slučaju povećanih kontrola na granicama zemalja Evrospke unije, Bosna i Hercegovina kao država ne može uraditi ništa. No, s druge strane, mi imamo i druge goruće probleme koje je potrebno riješiti i među njima je odlazak profesionalnih vozača. U proteklih nekoliko godina, našu državu je napustilo više od šest i po hiljada profesionalnih vozača, a taj trend je i dalje aktuelan", dodaje Grbić.
Također, s resornim državnim ministrom prijevoznici žele razgovarati i općenito o poboljšanju uslova na graničnim prijelazima, a koji se odnose na unapređenje brzine protoka vozila na terminalima između naše zemlje i Hrvatske te Srbije.
"Svaka zemlja u okruženju ima akcize na gorivo, uz određeni postotak vraćanja po potrošenom litru. Ali, toga kod nas nema, niti su uspjeli dogovoriti u Domu naroda BiH", ukazuje Grbić, zaključivši da će prijevoznici razgovarati i o novom problemu koji dolazi, a to je poskupljenje registracije teretnih i putničkih motornih vozila.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
