Poljoprivreda na raskrsnici: Federalni budžet predviđa rekordno povećanje izdvajanja za agrar
Džubur za Klix.ba kaže kako je neupitna činjenica da poljoprivreda nije bila u fokusu prethodnih nekoliko mandatnih perioda Vlade FBiH, a da su posljedice takvog odnosa prema agraru teško sagledive.
"Nedvojbeno je da je zbog neshvatljivog nerazumijevanja uloge agrara u bosanskohercegovačkom društvu, u ekonomskom, socijalnom i demografskom smislu izgubljeno puno. U Federaciji BiH je napravljen značajan finansijski deficit kao rezultat enormnog uvoza visokosubvencionisanih poljoprivrednih kultura i prerađevina iz inozemstva, mada se u Federaciji većina uvezenog mlijeka, mliječnih prerađevina, mesa, voća, povrća, grožđa, ljekovitog i aromatičnog bilja te prerađevina od ovih poljoprivrednih kultura uzgaja i prerađuje na adekvatan način", kaže on.
Nedostatak poticaja i zaštite domaće proizvodnje je doveo do apsurda da država s izuzetnim potencijalima za agrarnu produkciju, koja je mogla zadovoljiti potrebe ne samo domaćeg stanovništva, već ostvariti značajne izvozne prihode, usmjerava milijarde maraka prema drugim, enormno bogatim i razvijenim državama koje, za razliku od BiH, imaju konzistentnu i odgovornu agrarnu politiku.
"Niko ne može osporiti činjenicu da su brojni, ne samo individualni, već i pravni agrarni subjekti, u nedostatku institucionalne podrške i zaštite, napustili djelatnost kojom su se, u brojnim slučajevima, bavili desetljećima. Svake godine je sve teže naći radnike koji će brati voćne plodove, povrće, čuvati stoku, raditi na farmama budući da isti odlaze glavom bez obzira u uređene države koje imaju odgovornu agrarnu politiku. Obezvrijeđeni pojedinci i kompletne familije su predstavljali i još uvijek predstavljaju najveći dio bh. stanovništva koje napušta besperspektivnu državu", smatra Džubur.
Prije nekoliko dana je predstavljen Nacrt budžeta Federacije BiH koji je, između ostalih, tretirao i sektor poljoprivrede. Predloženi budžet za agrarne poticaje je povećan za 18,3 miliona KM, što predstavlja najveće povećanje sredstava namijenjenih agraru Federacije BiH između dvije budžetske godine od kraja rata do danas.
"Ovo povećanje, osim većeg novčanog iznosa, znači i ohrabrujuću promjenu shvatanja uloge bh. agrara koja se desila prije svih kod sadašnjeg i vjerovatno budućeg premijera Federacije, što predstavlja nedvojbeno nemjerljiv dobitak za agrar Federacije BiH", kaže Džubur.
Ipak, prijedlog povećanja "agrarnog budžeta", nastavlja on, nije dovoljan i on bi trebao doseći neophodni minimum od 95 miliona KM u 2020. godini o kojem su već postignuti preliminarni dogovori budućih partnera u vlasti.
"Ovaj iznos je nešto na čemu Demokratska fronta kao odgovoran budući koalicioni partner i faktor izričito insistira. Ohrabreni smo izuzetno dobrim finansijskim stanjem u Federaciji BiH o kojem izvještavaju premijer i dopremijerka Federacije, a koje posljedično garantuje da se ovaj minimum može izglasati na skoroj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Osim ohrabrujućeg povećanja visine poticajnih sredstava koja će biti usmjerena, prije svega na kapitalna ulaganja (investicijske projekte) i ruralni razvoj, poljoprivrednici Federacije mogu definitivno računati na uvođenje reda u sistem dodjele poticaja, što će rezultirati stabilizacijom kako animalne tako i biljne proizvodnje koja je u prethodnim godinama "bačena na koljena", navodi profesor Džubur.
Dodaje kako je neophodno pokrenuti usnulu, letargičnu i deprimirajuću administraciju koja je nespremna za korištenje fondova Evropske komisije u smislu podrške ruralnom razvoju Federacije BiH.
"Slijedi i 'discipliniranje Razvojne banke Federacije' koja je 'zaboravila' da je njena zakonom definisana obaveza da razvija, osim onoga što je njenim stratezima bilo interesantno, i agrar Federacije. Ona je očigledno u prethodnim godinama zalutala u svojim interesnim stranputicama, što su poljoprivrednici itekako osjetili na svojoj koži. U 2020. godini će i ona ponovo početi obavljati svoju ulogu zbog koje je i formirana. To joj obećavamo", zaključio je Džubur.
