Naučnici nezadovoljni
75

Potrošnja fosilnih goriva u svijetu postigla historijski rekordan iznos

F. H.
Foto: Shutterstock/Klix.ba
Foto: Shutterstock/Klix.ba
Svjetska potrošnja fosilnih goriva popela se na rekordno visoku razinu prošle godine, dovodeći emisije do više od 40 gigatona CO2 po prvi put, prema globalnom energetskom izvještaju.

Unatoč rekordnom porastu korištenja obnovljive energije u 2023., potrošnja fosilnih goriva također je nastavila rasti, pokazalo je godišnji izvještaj o svjetskoj energetici Energy Institute.

Juliet Davenport, predsjednica Instituta za energetiku, rekla je da je izvještaj otkrio "još jednu godinu vrhunaca u našem svijetu gladnom energije", uključujući rekordno visoku potrošnju fosilnih goriva, koja je porasla za 1,5 posto na 505 eksadžula.

Ova otkrića prijete srušiti nade klimatskih naučnika da će 2023. biti zabilježena kao godina u kojoj su godišnje emisije dosegle vrhunac prije nego što globalna ekonomija fosilnih goriva započne konačni pad.

Energy Institute, globalno stručno tijelo za energetski sektor, otkrilo je da dok su emisije iz energetske industrije možda dosegle vrhunac u naprednim privredama, privrede u razvoju nastavljaju povećavati svoje oslanjanje na ugljen, plin i naftu.

Sveukupno, fosilna goriva činila su 81,5 posto svjetske primarne energije prošle godine, što je tek neznatno smanjenje u odnosu na 82 posto godinu prije, prema izvještaju, iako su vjetroelektrane i solarne farme generirale rekordne količine čiste električne energije.

Izvještaj, čiji su autori konzultanti u KPMG-u i Kearneyju, pokazalo je da su se energija vjetra i sunca prošle godine popela za 13 posto da bi 2023. dosegla novi rekord od 4.748 teravat sati.

Ali to nije bilo dovoljno da se uskladi s rastućom svjetskom potrošnjom primarne energije, koja je prošle godine porasla za dva posto na rekordnih 620 eksadžula i dovela do veće upotrebe fosilnih goriva.

Pregledom je utvrđeno da je svjetski apetit za plinom ostao stabilan u 2024., dok je potrošnja ugljena porasla za 1,6 posto, a potražnja za naftom porasla je za dva posto i prvi put dosegnula 100 miliona barela dnevno.

Simon Virley, britanski voditelj energetike i prirodnih resursa u KPMG-u, rekao je: "U godini u kojoj smo vidjeli da je doprinos obnovljivih izvora energije dosegao novi rekord, sve veća globalna potražnja za energijom znači da je udio fosilnih goriva ostao gotovo nepromijenjen na nešto više od 80 posto još jednu godinu."

Nick Wayth, izvršni direktor Instituta za energiju, dodao je da "spor" napredak energetske tranzicije "maskira različite energetske priče koje se odvijaju na različitim zemljopisnim područjima".

"U naprednim privredama primjećujemo znakove vrhunca potražnje za fosilnim gorivima, što je u suprotnosti s privrede na globalnom jugu za koje gospodarski razvoj i poboljšanja kvalitete života i dalje potiču rast fosilnih goriva", rekao je Wayth.

Izvještaj je pokazao da je u Indiji potrošnja fosilnih goriva porasla za 8 posto prošle godine, što odgovara povećanju ukupne potražnje za energijom koja čini 89 posto ukupne potrošnje energije. To je značilo da je po prvi put u Indiji korišteno više uglja nego u Evropi i Sjevernoj Americi zajedno, navodi se.

U Evropi su fosilna goriva pala na ispod 70 posto potrošnje primarne energije po prvi put od industrijske revolucije, potaknuta padom potražnje i rastom obnovljive energije.

Posebno je evropska potražnja za plinom nastavila padati od ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022., što je uzrokovalo kolaps uvoza plina iz plinovoda u Europu. Ukupna potražnja za plinom pala je za sedam posto u 2023., prema izvješću, nakon pada od 13 posto prethodne godine.