Praćenje potreba na tržištu rada je osnova za uspjeh, zato se mnogi odlučuju za prekvalifikacije

"Moja mentorica Zehrina Spahić je divna žena koja je uložila svoje vrijeme, energiju, iskustvo i znanje u edukaciju velikog broja žena, pomažući im tako da razviju svoje sposobnosti i talente. Među tim ženama sam bila i ja. Na kurs šivenja sam krenula kao djevojka, no volim reći da moje učenje traje i dalje, godinama kasnije, upravo uz moju mentoricu. Ono što me posebno raduje je činjenica da je naša saradnja prerasla i u nešto više te je moja Zehrina sada i dio Danel tima. U odabir materijala i osmišljavanje krojeva se ne upuštam bez konsultacija s njom i neizmjerno sam joj zahvalna što je dala svoj doprinos u razvoju mog brenda", kaže Mulaosmanović za Klix.ba.

Odluka o pokretanju vlastitog brenda kod Mulaosmanović, nije pala preko noći. Svijet mode je nešto što u njoj živi već dugo, a potez da ostavi dotadašnji posao koji je radila i krene u pravcu ostvarenja svojih djevojačkih snova desila se nakon dugog planiranja i analiziranja brojnih stavki.

"Nisam se pokajala – svjesno sam izabrala jedan izazov koji me je u potpunosti promijenio u pozitivnom smislu. Benefiti su nemjerljivi – zadovoljstvo, ispunjenost, vrijeme kojim raspolažem i kojeg imam više za sebe i porodicu. Naravno, svi se u ovakvim pričama zapitaju 'a gdje je tu novac?'. Rekla bih već svima poznatu rečenicu koju često upotrijebim tokom rada na određenoj kolekciji – koliko sebe daš u nešto toliko ćeš i imati. Poznata sam kao osoba koja radi srčano, predano i precizno. Sve moje kolekcije moraju biti takve kao što sam navela ili je jednostavno nećemo ni stvarati. Nagrada koju dobijam za uloženi trud jeste interesovanje i podrška predivnih žena koje prate Danel priču i izgradnja snažnog, održivog i kvalitetnog brenda. Predivan je osjećaj znati da si uspio u svome cilju", navodi Mulaosmanović.

Budućnost je u cjeloživotnom učenju

Tuzlanski Erazmo centar zagovara cjeloživotno učenje, a njegova direktorica Sanja Hajdukov široj javnosti kontinuirano ukazuje na važnost naobrazbe i stalnog školovanja ljudi koji, bez obzira na životnu dob, žele ići korak dalje.

Hajdukov kaže da cjeloživotno učenje predstavlja proces koji je veoma razumljiv jer pruža kontinuirano sticanje seta znanja koja su potrebna svakom čovjeku, a usvojena su prije otprilike 20 godina, tokom sastanaka čelnika Evropske unije u Lisabonu, Parizu i Pragu.

"Iz toga su proizašli produktivni dokumenti Evropske unije i u njima su definisana polja u kojima se svaki građanin Evrope mora razvijati, poput jezičkih, komunikacijskih, matematičkih, socijalnih, preduzetničkih i digitalnih kompetencija na kojima se često bazira moj rad", pojašnjava Hajdukov za Klix.ba.

Čovjek, da bi uspio, mora se okrenuti potrebama tržišta rada i to je nešto što predstavlja budućnost. Stoga je stalno potrebno vraćati se na koncept cjeloživotnog učenja jer činjenica je da su danas takvi ljudi upravo i najuspješniji.

"Model neformalnog obrazovanja u svijetu, ali i kod nas, danas je tretiran jednako kao formalno, jer mi radimo prema propisima nadležnog ministarstva, ozakonjeni smo, djelujemo u sistemu i dužni smo akreditovati svoje programe. Razlika između nas i sistema formalnog obrazovanja je u tome što oni vama za ishode učenja koje ste stekli izdaju diplome, a mi certifikate koji također imaju snagu i cjeloživotni su", navodi Hajdukov.

U ovakvom modelu obrazovanja naša sagovornica upravo vidi stopostotni ključ uspjeha u razvoju ženskog poduzetništva, koje podrazumijeva i savladavanje određenih strahova, sticanje motivacijskih sposobnosti i poduzetničkih stavova.

"S obzirom na to da mi i dalje živimo u duboko patrijarhalnom sistemu, ženama je vrlo često neophodno da im neko kaže: 'ti to možeš' jer nas često i roditelji, nesvjesno, vaspitavaju na način da nas stavljaju u formate poput onoga: 'samo ti pronađi stalni posao, nije bitno kolika je plaća, samo neka je za stalno'. Lično, mene najviše pogađa izraz: 'kasno ti je sad' koji koristimo i kod osoba koje imaju 30 godina, a za ostale da ne spominjem. Međutim, da bi se jedna žena otisnula u poduzetničke vode, treba da bude ohrabrivana sa puno strana, posjećujući mjesta i centre gdje će dobivati sve to", naglašava Hajdukov.

Uspjeh je biti samostalna žena

Biti samostalna žena koja pokreće svoj biznis, danas je prema mišljenju naše prethodne sagovornice Ljubice Mulaosmanović, velika privilegija. Ali, kako kaže, najbitnije je da svaka od žena u BiH ima tu snagu u sebi.

"Bh. žena je žena koja ima hrabrosti izboriti se s mnogim izazovima. To je žena koja uspijeva uskladiti romantične, prijateljske, porodične i poslovne odnose, a podignute glave će istupiti i braniti svoj i interese bližnjih. To je žena koja će u patrijahalnom društvu, kakvo je nažalost u BiH još uvijek, iskoračiti kao pobjednica. Još jača, hrabrija i nezaustavljiva. Takav iskorak sam napravila i ja. Jako sam ponosna na sebe i svoju porodicu koja je sve vrijeme bila, i jeste, moja najveća podrška, a ponosna sam na svoj mali, ali odabrani Danel tim", kaže nam Mulaosmanović.

Svaka žena je jedinstvena i ima svoje specifične potrebe, želje ali i mogućnosti, ali ako posmatramo okolnosti, nema svaka pripadnica ljepšeg spola priliku da ostvari ono što želi. Međutim, svaka od njih, kako navodi Mulaosmanović, ima snagu u sebi koja je i više nego dovoljna da se napravi prvi korak koji predstavlja ulaganje u sebe i obrazovanje.

"Obrazovanje stvara pokretačku energiju i sigurnost i raduje me što vidim da sve veći broj žena koje poznajem odlučuje pružiti sebi ono što zaslužuje. Usmjeravanje te pokretačke snage na ono što volimo je nepogrešiv korak ka uspjehu. Kroz tu snagu rastemo, stječemo iskustva, ostvarujemo ciljeve i svoje snove. Jedna sam od tih žena koja je pomjerila vlastite granice, izašla iz zone komfora i zbog toga osjećam nevjerovatno zadovoljstvo, poletnu snagu i neprekidnu motivaciju za dalje", poručuje Mulaosmanović.

Iako se u Bosni i Hercegovini glas procesa cjeloživotnog učenja i benefita koje sa sobom nosi, sve više čuje, ljude je još uvijek teško uvjeriti da je ono neophodno. Hajdukov kroz lične primjere navodi da je proces cjeloživotnog učenja kontinuirano mijenja, a sva znanja koja je fragmentirano stjecala isplatila su se u datim trenucima, često i na način da na to ranije nije računala.

"U vrijeme prije 1992. godine, bilo je potpuno nepopularno učiti engleski jezik, ali ja sam to radila iz hobija. Međutim, njegovo poznavanje, 20 godina je hranilo mene, ali i mnoge ljude pored. I danas mi to daje neke konkurentne prednosti u odnosu na druge. Cijelog života se upisujem u nove škole, stječem nova znanja i vještine i dobijam benefite od svega toga. Uvijek za sve ima vremena i može se postići, a prestanak učenja ne znači stagnaciju, nego pad", ističe ova 54-godišnjakinja.

Prilagodba privrednih politika

Svjetske prilike se kontinuirano mijenjanju, zbog čega je potrebno da i mi svoja razmišljanja i poimanja života usklađujemo prema tome, a ne prema stvarima koje diktira trenutna politika ili trenutni sistem vrijednosti. Ovome se polako okreću i privredne politike, a u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj sve je više onih koji promoviraju ideju da se obrazovanje podredi tržištu rada.

"Kroz operativni rad u našoj privrednoj komori, a u saradnji s komorama regije te iskustvima firmi članica određenih udruženja, koje u svojim konekcijma imaju dobavljače iz Zapadne Evrope, primijetili smo da više nije referenca ko si, šta i kakvo ti je iskustvo, nego koliko si se spreman mijenjati, učiti nove stvari i slično. Sistem cjeloživotnog učenja se pokazao dobrim za kompanije koje su uzele stvari u svoje ruke, opredijelivši se da rade dodatne edukacije za svoje uposlenike, inicirajući čitav niz kurseva, seminara, edukacija i slično", kaže nam predsjednik Federalne privredne komore Mirsad Jašarspahić.

U Federalnoj privrednoj komori također je formiran centar za edukaciju, koji upravo djeluje u smjeru cjeloživotnog učenja, odgovarajući potrebama kompanija.

"I u ovom segmentu se nudimo našim članicama i kompanijama, kojima skupa s partnerskim institucijama, poput fakulteta, pružamo potporu u jačanju njihovih zaposlenika. Sam pojam cjeloživotnog obrazovanja prisutan je i u osnovnom ISO standardu 9001 za upravljanje kvalitetom procesa koji zahtjeva nadgradnju zaposlenika, što je obavezujuće za svaku kompaniju", dodaje Jašarspahić.

Isto mišljenje također dijele i u Privrednoj komori Republike Srpske, gdje su kao i u Federaciji BiH zabilježeni slučajevi u kojima su građani imali priliku pokrenuti vlastiti biznis nakon sticanja dodatnih znanja i vještina, a koja izlaze iz okvira primarnog obrazovanja.

"Mnoga znanja koja su danas potrebna za adekvatno obavljanje određenih poslova vrlo često ne možete steći kroz formalno obrazovanje koje ste završili prije više godina. Samim tim je neophodno da ljudi odreaguju na pravi način i da na nove trendove, kojih je sve više, odgovore adekvatno. To je neminovnost s kojom smo suočeni, a ona je već zastupljena u svim razvijenim ekonomija. Jednostavno, morao pratiti sve ono što podrazumijevaju novi trendovi, kako bismo mogli odgovoriti na sve izazove", kaže nam glasnogovornik Privredne komore RS Vladimir Blagojević, istaknuvši da su tamošnji privrednici zainteresirani za dodatnu edukaciju, posebno u vremenu pandemije koronavirusa koje je nametnulo drugačije načine djelovanja u poduzetničkom polju.

Podrška Evropske unije Bosni i Hercegovini

Kako smo i kazali na početku priče, Evropska unija zagovara cjeloživotno učenje, odnosno podstiče ljude na stalne prekvalifikacije, a kako bi ovakvi modeli zaživjeli i u našoj zemlju dosad je realizirano nekoliko projekata, poput kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje iz 2016. i obrazovanjem do zapošljavanja iz 2017. godine.

Shodno izvještaju Evropske komisije, čiji podaci ukazuju na veliku razliku između znanja i vještina tražitelja posla koji izlaze iz obrazovnog sistema i potreba tržišta rada u BiH, Evropska unija je pokrenula i još jedan projekt "Obrazovanje za zapošljavanje", izdvojivši 2,6 miliona eura. Cilj je pomoći bh. vlastima u poboljšanju kapaciteta i struktura u planiranju obrazovnog procesa i unaprijediti kvalitet obrazovnih rezultata.

"Projekat će se osvrnuti na postojeće nedostatke, posebno na neusklađenost sistema obrazovanja i osposobljavanja sa potrebama tržišta rada i ukazati na načine njihovog rješavanja kroz razvoj modernih usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, zatim boljim visokim obrazovanjem i stručnim obrazovanjem i obukom", navode iz Evropske unije.

Također, "Obrazovanje za zapošljavanje" baviće se i daljim razvojem preduzetničkih kompetencija u BiH, pokrenuti raspravu o obrazovnim politikama i implementirati pilot aktivnosti u polju digitalnih kompetencija. Trajaće 30 mjeseci i izuzetno je važan kako za jačanje obrazovnog sistema, tako i za ekonomski razvoj u BiH.