Šteta je višemilionska
158

Privatnici spremni da plate obnovu pruge u Jablanici, ali vlast nespremna da prihvati novac i radi

N. V.
Andrijana Katić, Denis Lasić i Enis Džafić (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Andrijana Katić, Denis Lasić i Enis Džafić (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Privatne kompanije insistiraju na popravci pruge Sarajevo - Ploče, s obzirom na ogromnu štetu koju trpe zblog blokade željezničkog saobraćaja na ovoj relaciji. Nude čak da finansiraju obnovu, kao i svaku drugu potrebnu pomoć, ali vlast u FBiH to ne prihvata i nijemo posmatra finansijske gubitke.

Pruga Sarajevo - Ploče je teško oštećena usljed poplava i klizišta koji su pogodili dio Bosne i Hercegovine početkom oktobra i u kojima je stradalo 25 osoba. To je dovelo do obustave željezničkog saobraćaja na ovoj relaciji, a što posljedično pravi velike gubitke pojedinim kompanijama, koje imaju značajan udio u bh. privredi. Među najpogođenijima su GIKIL, Adriatic Metals, Arcelor Mittal, Alternativa, Soda Lukavac te Bimal. Također javno preduzeće Željeznice FBiH je objavilo podatak prema kojem je njihova dnevna šteta zbog blokade željezničkog saobraćaja visoka čak 280.000 KM.

Nedugo nakon katastrofe, u Željeznicama FBiH je održan sastanak s predstavnicima najpogođenijih kompanija, prilikom čega su oni istaknuli da nemaju mnogo vremena za čekanje. Prošlo je mjesec dana od katastrofe, što je za privrednike koji su do sada izgubili milione previše izgubljenih dana, a početak sanacije nije ni vidiku.

Ključne informacije

Potrebno je obnoviti 70 metara pruge, a procijenjena vrijednost obnove iznosi oko tri miliona KM. Pruga je oštećena 4. oktobra, dbevni gubici se mjere i stotinama hiljada KM. Projekat obnove još nije urađen, niti ima nagovještaja da će se to dogoditi u narednih mjesec ili dva.

Znajući posljedice blokade željezničkog saobraćaja na relaciji Sarajevo - Ploče, privatne kompanije su ponudile da finansiraju popravku, međutim iz Vlade FBiH i Željeznica FBiH zvanično nisu prihvatili pomoć. Umjesto toga, dato je Autocestama FBiH da pronađu novac za sanaciju pruge, a što je najblaže rečeno - sporiji proces. Također je nejasno gdje je taj proces zakočio s obzirom na to da je Evropska investicijska banka odobrila korištenje sredstava u svrhu sanacije.

GIKIL je vjerovatno kompanija u BiH koja je najpogođenija prekidom željezničkog saobraćaja iz Ploča, a o čemu smo pisali i ranije. Rukovodilac odnosa s javnošću u GIKIL-u Samira Hrustanbegović je za Klix.ba kazala da su do sada izgubili dva miliona KM te je istaknula važnost što brže sanacije i ponudila pomoć kompanije u popravci pruge.

"Istina jeste da je još na prvom sastanku, koji je održan nekoliko dana nakon katastrofe u Željeznicama FBiH, Adriatic Metals ponudio da finansira, znajući da će svi gubici koji će se akumulirati biti veći od troškova popravke. I GIKIL i Arcelor Mittal Zenica, pa čak i Luka Ploče, svi su spremni pružiti bilo koju vrstu pomoći koja je potrebna da se krene u sanaciju pruge", kazala je ona.

U skladu s ovim prijedlogom privrednika, nadležnima je stigao još jedan apel Privredne komore Federacije BiH, u kojem ponovo nude da kompanije same finansiraju ponovnu uspostavu željezničkog saobraćaja.

Prvog novembra upućen je dopis državnom Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija i JP Željeznicama FBiH, u kojem apeluju na hitnu popravku, s obzirom na ogromnu štetu koju privrednici trpe zbog blokade željezničkog saobraćaja iz luke Ploče.

"Taj dopis je sumirao neke sastanke koji su ranije održavani u Željeznicama Federacije BiH i koji je okupio jednu grupaciju privrednika koji su najpogođeniji ovom katastrofom", rekla je Hrustanbegović na pitanje o apelu Privredne komore.

Ona ističe da postoji mogućnost da nadležni nisu mogli zakonski prihvatiti pomoć privatnika, ali navodi i da problem sa saniranjem pruge vjerovatno nije u finansijama, nego u procedurama.

"Ono što sve nas buni je zašto se ovoliko čeka, zašto se ovoliko šuti. Izrazili smo svi pomoć u finansijskom smislu, stručnom, ljudstvu, mašinama. E sad, zakon možda i ne poznaje takvu vrstu pomoći koja ne može biti prihvaćena. Mislimo da finansijski aspekt nije ključni problem, jer to nije tako velika cifra koja se ne može podnijeti", kazala je.

Najšokantnije je što privatne kompanije još nemaju nikakve odgovore od nadležnih iz Vlade FBiH i Željeznica o tome kada se može očekivati početak gradnje, koja je, sudeći po hitnosti, do sada trebala već uveliko početi.

"Nemamo nikakav zvaničan odgovor, ne znamo uopšte ništa. Sve se svelo na apele. Mi smo sami upozoravali šta će nas dočekati za mjesec dana, međutim ne trpi posljedice samo GIKIL nego cijela privreda i svi koji su vezani za nas. Nakon našeg apeliranja Vladi FBiH, Ministarstvu prometa i komunikacija, Autocestama FBiH, mi apsolutno nismo dobili nikakav konkretan dogovor koji bi sadržavao barem informaciju - kada će početi radovi i kada se očekuje njihov završetak? To je najveći problem, stojimo u praznom prostoru, mjesec čekamo bilo kakvu informaciju, kako bi znali šta ćemo dalje. Imamo odgovornost prema radnicima, kupcima, partnerima, nerealno je da još nemamo ni informaciju o kojem mjesecu pričamo kada će biti prohodna", poručila je Hrustanbegović.

GIKIL je do sada izgubio dva miliona KM blokadom željezničke pruge na ovoj lokaciji. Do kraja godine očekuju gubitak od 10 miliona KM. Druge kompanije također bilježe velike gubitke, kao i same Željeznice koje su, računajući na osnovu njihove procjene štete, do sada izgubile više od 10 miliona KM.

Ovakvi gubici očigledno ne plaše nadležne u BiH s obzirom na to da već duže od mjesec samo posmatraju kako se oni povećavaju. Osim što šute i ne obavještavaju javnost o tome kada će početi sanacija, iz Vlade FBiH ne daju ni potrebne odgovore privatnom sektoru. Resorna ministrica se po ovom pitanju odglasila posljednji put prije mjesec, a državni ministar iz ovog resora nam je otkrio i da su se Željeznice FBiH tek nedavno sastale da o ovome uopšte razgovaraju unutar ovog javnog preduzeća.