Projekat "Milion stabala za Bosansku krajinu, Kordun i Baniju" tapka u mjestu unatoč ogromnom značaju
Drvo kestena u Bosni i Hercegovini uspijeva samo u Cazinu, Bužimu, Velikoj Kladuši, Kostajnici, manjim dijelom u Konjicu te nešto u Srebrenici. Prije dvije godine Husein Ičanović, poduzetnik iz Bužima koji se bavi preradom kestena, došao je na ideju da pokuša usavršiti proizvodnju i uzgoj kestena na prostorima Bosanske krajine.
"Imam firmu koja se bavi preradom kestena, odnosno pržionicu koju sam sam konstruisao i koja je u potpunosti automatska. S obzirom na to da poznajem problematiku i tržište kestena, njegovu potražnju i koliko je zdrav i upotrebljiv u ljudskoj ishrani, ali i farmaceutskoj industriji, došao sam na ideju da kultivišemo kesten na našem području, s obzirom na to da on ne može svugdje da uspijeva", priča Ičanović za Klix.ba.
Projekat plantažnog uzgoja kestena
On kaže da se najveći dio kestena u Bosni i Hercegovini nalazi se u Krajini, zbog čega je došao na zamisao da bi se ti povoljni uslovi trebali značajnije iskoristiti, a proizvodnja kestena podići na znatno viši nivo.
"Ponajprije želimo napraviti program plantažnog uzgoja kestena i motivisati ljude na bavljenje tim, ali projekat podrazumijeva i ima tri podprojekta: plantažni uzgoj kestena, zaštita postojećeg kestena te zaštita kestena od bolesti, neplanske sječe, itd. Također, trebalo bi i pripremiti terene u smislu navodnjavanja, pravljenja pristupnih puteva tom području i slično", objašnjava Ičanović svoju zamisao.
On ističe i da je Banija, oblast koja se nalazi sa druge strane granice u Republici Hrvatskoj, čitava pod kestenom.
"Zapravo, radi se o jednom velikom bazenu kestena koji se nalazi u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Zbog toga sam došao na ideju da Bosna i Hercegovina i Hrvatska pokušaju zajednički aplicirati prema IPA fondovima gdje postoje sredstva za zaštitu i uzgoj kestena", govori naš sagovornik, dodajući da EU stavlja kesten na prvo mjesto kao stabilizator klimatskih promjena, budući da on zadržava vodu u zemlji i sprječava eroziju.
Projekat bi koštao oko milion eura
Prema zamišljenoj cifri, projekat bi ukupno koštao oko milion eura, kaže Ičanović, no tačna vrijednost znala bi se tek kada bi bila urađena studija izvodljivosti.
"Jedna visokokvalitetna hibridna sadnica kestena košta 25 KM. S obzirom na to da je to veoma skupo, mi smo kroz program predvidjeli vlastitu proizvodnju sadnica. Znači, nećemo kupovati sadnice ako imamo svoje ljude i stručne kadrove čija znanja i iskustva planiramo maksimalno iskoristiti, kroz projekat kreiranje rasadnika. Naravno, milion sadnica se ne bi zasadilo u jednoj godini, već je to proces koji bi trajao otprilike deset godina, kroz istovremenu zaštitu postojećeg kestena", ističe Ičanović.
Kroz Asocijaciju za razvoj kapaciteta lokalne zajednice "Arka" iz Bužima, čiji je predsjednik, svoju ideju je predočio tada federalnom zastupniku, a sada zamjeniku ministra odbrane BiH Seadu Jusiću, koji je ideju sa oduševljenjem prihvatio.
Svi akteri zainteresovani za projekat
"Ja sam odmah stupio u kontakt sa ljudima koji su također željeli uraditi nešto po pitanju revitalizacije kestena na području Bosanske krajine i Banije, a prije svega konsultirali smo struku, dakle ljude koji su radili brojne naučne, magistarske i doktorske disertacije na temu kestena", kaže Jusić za naš portal, dodajući da je inicijativu vodio i kao federalni zastupnik.
Nakon toga, upriličeni su razni sastanci kako bi se ideja prezentirala što većem i značajnijem broju ljudi i institucija. U Velikoj Kladuši u decembru 2015. godine organizirana je i prva Međunarodna konferencija o kestenu na ovim prostorima, na kojoj su učestvovali stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Turske.
Sa projektom se u potpunosti složio i načelnik Općine Kostajnica u Republici Srpskoj, na čijoj se teritoriji također nalaze značajne količine kestena, a u međuvremenu je projekat prihvaćen i od Republike Hrvatske.
Nakon iskazane dobre volje za realizacijom projekta od svih relevantnih aktera, na redu su bila resorna ministarstva poljoprivrede iz oba bh. entiteta, koja su trebala potpisati Protokol o saradnji, kako bi se omogućio ulazak u partnerstvo sa državom Hrvatskom i izradom glavnog projekta, koji bi bio predstavljen Evropskoj uniji.
Projekat zaustavljen zbog nepotpisivanja sporazuma
No tu se cjelokupan proces zaustavio.
"Prema onom što sam ja vidio, ministarstvo iz Republike Srpske je bilo jako zainteresovano, dok je stvar kočilo federalno ministarstvo", kaže Ičanović.
Sa njim se slaže i Sead Jusić, koji ističe da je proces iz nekog razloga zaustavilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Načelnik Kostajnice Drago Bundalo kaže da je on projekat shvatio maksimalno ozbiljno zbog čega ga je predstavio Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
"Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske je rado prihvatilo projekat, a sam ministar Mirjanić je, prema mojim saznanjima, ovlastio jednog od svojih pomoćnika da se upriliči sastanak između resornih ministarstava iz oba entiteta kako bi se projekat istinski podržao. Prema onom što sam ja zapazio, mislim da je zapelo kod federalnog ministarstva poljoprivrede. Zbog čega ne znam, no takav sam dojam stekao. Što se tiče naše općine, ali i ostalih iz prijedorske regije, mi i dalje podržavamo taj projekat", kaže Bundalo za Klix.ba.
Kontaktirali smo i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u kojem su nam istakli da su zainteresirani za projekat "Milion stabala kestena za Bosansku krajinu, Kordun i Baniju" te da ga u tom smislu i podržavaju.
"Ministarstvo je imalo niz aktivnosti po pitanju ovog projekta, održano je i nekoliko sastanaka i predstavnici Ministarstva su učestvovali na sastancima koji su na temu ovog projekta organizovani sa predstavnicima lokalnih zajednica u RS i FBiH, kao i predstavnicima firmi prerađivača kestena.Tim sastancima nisu prisustvovali predstavnici federalnog ministarstva. Ministarstvo je spremno na potpisivanje protokola o saradnji kojim bi se omogucilo finansiranje projekta iz predpristupnih fondova EU. Ministarstvo će ponovo aktuelizovati ovo pitanje preko svojih službi u narednom periodu, sa ciljem uzgoja i zaštite kestena u BiH", kazali su nam u Ministarstvu.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH: Podržavamo projekat
Nakon što su svi akteri skrenuli pažnju da je projekat zakočilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, uputili smo dopis i ovom ministarstvu.
"Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva podržava mogućnost saradnje sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, ali i drugim institucijama i nevladinim organizacijama na ovom veoma važnom pitanju. Ministarstvo za realizaciju ovog pojekta na raspolaganje može staviti svoj stručni kadar", kazali su u Ministarstvu.
Također, istakli su da će se u Nacrtu zakona o šumama, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri, kestenova šuma proglasiti šumom sa posebnim režimom gospodarenja.
"U članu 41. između ostalih vrsta drveća i grmlja za koje nije dozvoljena sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje, svrstan je i pitomi kesten", istakli su u Ministarstvu.
Ipak, u Ministarstvu nisu pominjali zbog čega je projekat "Milion stabala kestena za Bosansku krajinu, Kordun i Baniju" zaustavljen, niti ko je kriv zbog toga.
Predsjednik "Arke" Husein Ičanović i načelnik Kostajnice Drago Bundalo ističu da je značaj projekta veliki i da bi bila velika šteta da se ne nastavi dalje sa njim.
"Kod nas kesten kao proizvod nije dovoljno afirmisan, a znamo već da postoji veliki interes Turske i Izraela za kestenom. Sve se svelo na to da se pokupi ono što ima šumskih plodova i da se to unovči. Dalje od toga nismo pomaknuli. S druge strane, da smo ovu priču pokrenuli odmah nakon rata, naš narod bi već imao plantaže kestena, od čega bi bez problema mogao sada živjeti", kaže za kraj Bundalo.
