Trgovačka djelatnost
30

Raste broj poslovnih subjekata u TK, najviše robe uvezli su iz Kine

A. K.
Fotografija je ilustrativnog karaktera (Foto: A. K./Klix.ba)
Fotografija je ilustrativnog karaktera (Foto: A. K./Klix.ba)
Na području Tuzlanskog kantona u proteklom periodu je došlo do povećanja broja registriranih poslovnih subjekata, a u toj regiji naše zemlje najviše robe se uvozi iz Kine.

Sve ovo je navedeno u informaciji o stanju trgovačke djelatnosti za prošlu godinu, u kojij je istaknuto da najveći vanjskotrgovinski suficit TK ima sa Austrijom, dok je sa Italijom i Mađarskom izražen najveći deficit.

Zaključno sa 31. decembrom prošle godine na području TK poslovalo je je 21.808 registriranih poslovnih subjekata u oblasti trgovine. U odnosu na 2022. godinu to je više za 391 odnosno za 1,82 posto. "Od ovoga broja 10.415 su pravna, a 11.393 fizička lica. Od ukupnog broja zaposlenih zaključno sa decembrom prošle godine na području kantona (101.715 osoba), u trgovini  je bilo zaposleni njih 18.545 ili 18,23 posto od ukupnog broja zaposlenih", kaže se u informaciji o stanju trgovačke djelatnosti za 2023. godinu.

Broj zaposlenih u Tuzlanskom kantonu u 2023. godini veći je za 523 zaposlena, odnosno za 0,52 posto u odnosu na 2022. godinu, a broj zaposlenih osoba u trgovini u 2023. godini je veći za 208, odnsono 1,13 posto više u odnosu na 2022.godinu.

"Prosječna neto plata ostvarena u trgovini u 2023. godini u iznosu od 905 KM, viša je za 15,43 posto u odnosu na prosječnu neto platu u trgovini u 2022. godini (784 KM), a od prosječne plate u Tuzlanskom kantonu (1.161 KM) niža je za 22,05 posto te se još uvijek nalazi među najnižim plaćama u Kantonu (pored hotelijerstva i ugostiteljstva te građevinarstva)", napisano je u informaciji.

Kada je u pitanju vanjska trgovina, ukupna vrijednost izvoza Tuzlanskog kantona u 2023. godini iznosila je 2.588.897.000 KM,  što je manje  za 5,25 posto u odnosu na 2022. godinu.

"Važno je istaći da je u većini kategorija proizvoda došlo do smanjenja i to: hrana i žive životinje za 3,16 posto, sirove materije nejestive, osim goriva 18,42 posto, mineralna goriva, maziva i srodni proizvodi 37,05 posto, mašine/strojevi i transportna sredstva 5,01 posto, razni gotovi proizvodi 6,52 posto, proizvodi nerazvrstani u kategorije 99,78 posto, piće i duhan za 0,68 posto", naglašeno je.

Kod kategorija "Hemijski proizvodi" je došlo do povećanja vrijednosti izvoza za 16,89 posto, kao i kod kategorije "Industrijski proizvodi" razvrstani prema materijalu povećanja za 33 posto.

"Najviše robe izvezeno je u Austriju, Njemačku, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Nizozemsku Mađarsku, Poljsku, Norvešku,  respektivno. Od deset zemalja sa kojima Tuzlanski kanton ima najveći izvozni promet, u 2023. godini došlo je do povećanja izvoza u Poljsku (25 posto), Sloveniju (12,31 posto), Hrvatsku (7,07 posto), Italiju (5,83 posto), Njemačku (3,25 posto), Austriju (1,39 posto) i Nizozemsku (0,63 posto), dok je izvoz u Srbiju smanjen za 34 posto, Mađarsku 20,51 posto, Norvešku 2,58 posto, a u ostale zemlje smanjen je za 1,62 posto", detalji su iz informacije.

Privredni subjekti u Tuzlanskom kantonu tokom 2023. godine uvezli su robe u vrijednosti 2.863.260 KM, što je za  6,11 posto manje nego u 2022.godine, kada je bio uvoz od 3.049.718 KM.

"Do procentualnog smanjenja uvoza došlo je u većini kategorija proizvoda  izuzev u kategorijima Mašine/Strojevi i transportna sredstva, Piće i duhan i Hrana i žive životinje gdje je došlo do povećanja uvoza u odnosu na 2023.godinu, prosječno za 7,71 posto", kazano je u informaciji koju je usvojila Vlada TK. 

Na područje Tuzlanskog kantona najviše se uvozilo robe iz SAD, Njemačke, Turske, Kine, Austrije, Italije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, respektivno. U prošloj godini najviše je porastao uvoz iz Kine i to za 19,24 posto i pokazuje trend rasta svake godine, a zatim kod  Slovenije 10,20 posto i Njemačke 4,18 posto.

Ako se uporede podaci izvoza i uvoza može se primijetiti da je vanjskotrgovinski deficit u 2023.godini iznosio 274.363.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom visokih 90,40 posto, što je više u odnosu na 2022. godinu kada je pokrivenost izvoza uvozom bila 89,6 posto, a vanjskotrgovinski deficit bio 317.110.000 KM.