Resorno ministarstvo se oglasilo o uredbi kojom su nezadovoljni trgovci autoopremom iz FBiH
Konkretnije, riječ je o naknadi koja se plaća za ulja, proizvode koji sadrže polihlorirana jedinjenja, baterije i akumulatore, gume i otpadna vozila. Primjera radi, to znači da će trgovci morati plaćati 0,20 KM po jednom litru prodatog motornog ulja ili sredstva za odmrzavanje.
Firmama koje se bave prodajom spomenutih proizvoda nije sporno što moraju plaćati ovu naknadu, već to što se time, kako tvrde, stavljaju u nejednak položaj u odnosu na kompanije iz Republike Srpske i Brčko distrikta. Time će se firmama iz Republike Srpske ili Brčko distrikta omogućiti da prodaju ove proizvode u Federaciji, a da ne plaćaju ovu naknadu.
Kako će se trošiti novac prikupljen ovom uredbom
Federalno ministarstvo okoliša i turizma pitali smo kako će se trošiti novac prikupljen ovom uredbom. Prije odgovora na ovo pitanje poručili su da ovo nije opterećenje za poslodavce, već po utvrđenoj direktivi Evropske unije "produžena odgovornost proizvođača, uvoznika i distributera" koji su u obavezi da plate za konačno zbrinjavanje i reciklažu otpada koji nastaje od proizvoda koji se plasiraju na tržište Federacije Bosne i Hercegovine. Napomenuli su da je ovo otpad koji je, kako su naveli, ozbiljno opterećenje okoliša i opasnost po zdravlje ljudi.
Obrazložili su kako će se novac prikupljen ovom uredbom raspodjeljivati između entiteta i kantona.
"Sva prikupljena sredstva će se trošiti prema Uredbi o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada i uslovima za dodjelu poticajnih sredstava. Navedena uredba utvrđuje način raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada i uslove za dodjelu sredstava za ponovnu upotrebu, preradu i povrat komponenti iz otpada (reciklažu) za gume, akumulatore i baterije, ulja i vozila. Također, Uredbom se propisuju uslovi za dodjelu poticajnih sredstava. Naknade se uplaćuju Fondu za zaštitu okoliša Federacije, koji tako prikupljena sredstva raspoređuje u odnosu 30 posto entitetu i 70 posto kantonima. Od sredstava koja pripadaju Federaciji, 30 posto pripada Fondu, a ukoliko nisu uspostavljeni fondovi za zaštitu okoliša kantona, sredstva će biti raspoređivana kantonalnim budžetima u iznosu od 70 posto", ukazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Osvrnuli su se i na to kako će novac biti potrošen.
"Federalni fond doznačena sredstva koja mu pripadaju raspodjeljuje tako da je pet posto namijenjeno za rad Informacionog sistema upravljanja otpadom, 20 posto za ulaganja u infrastrukturu upravljanja otpadom u Federaciji i 75 posto za poticaje kroz finansijsku pomoći za aktivnosti sakupljanja i reciklaže posebnih kategorija otpada. Fond za zaštitu okoliša kantona 20 posto doznačenih mu sredstva raspodjeljuje za ulaganja u infrastrukturu upravljanja otpadom, a 80 posto za poticaje. Kada je riječ o poticajnim sredstvima, Uredbom je propisano da se dodjeljuju sakupljaču i recikleru kroz finansijsku pomoć, na temelju javnog konkursa koji jednom godišnje provodi entitetski Fond za zaštitu okoliša, fondovi za zaštitu okoliša kantona i kantonalna ministarstva nadležna za okoliš", potcrtali su.
Da li se firme nejednako tretiraju
Od Federalnog ministarstva okoliša i turizma tražili smo komentar o tome da se ovom uredbom kompanije iz Federacije Bosne i Hercegovine stavljaju u nepovoljan položaj u odnosu na konkurente iz Republike Srpske i Brčko distrikta, odnosno da bi bilo prihvatljivije da postoji naknada koju bi naplaćivao državni nivo vlasti i time jednako tretirao sve firme koje trguju spomenutim vrstama proizvoda.
"U Republici Srpskoj donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, u kojem su utvrđene visine naknada za posebne kategorije otpada, tako da je donošenje ovih uredbi u Federaciji doprinijelo harmonizaciji zakonodavstva između dva entiteta. Zakon u Republici Srpskoj i uredbe u Federaciji počinju se primjenjivati od 1. januara 2022. na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Nažalost, na državnom nivou ne postoji krovni Zakon o zaštiti okoliša, odnosno Zakon o upravljanju otpadom na kojem bi se eventualno mogli temeljiti propisi za upravljanje otpadom", naglasili su.
Da li je tačno da nije prihvaćena većina sugestija privrednika
Također smo ih pitali da li je tačno da većina sugestija privrednika za ovu uredbu nije prihvaćena.
"Privrednici Bosne i Hercegovine dugi niz godina nisu plaćali ovu naknadu i na taj način su bili u boljoj poziciji nego isti privredni subjekti u susjednim zemljama kao što su npr. Srbija, Hrvatska i Crna Gora. U svim zemljama EU i zemljama iz okruženja plaća se ova naknada, jedino je Bosna i Hercegovina ostala kao zemlja koja ne prikuplja naknade za posebne kategorije otpada s ciljem povećanja njihove reciklaže, kao i unapređenja infrastrukture za upravljanje otpadom. Kada je riječ o učešću javnosti u izradi propisa, prijedlozi uredbi su upućeni na mišljenje relevantnim institucijama i objavljeni su na web stranici ovog ministarstva 29. januara ove godine. Sve pristigle primjedbe i sugestije su razmotrene i ugrađene u uredbe u mjeri u kojoj je bilo moguće i opravdano", istakli su u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
