Sajmovi su prilika za razvoj obrtnika u BiH: Vjetar u leđa za dolazak do kupaca i novu zaradu
Obrtnici zauzimaju poseban ekonomski segment u Bosni i Hercegovini, a veliki dio njih priliku za predstavljanje široj javnosti dobija posredstvom učešća na sajmovima. Jedan od njih se održava ovoga vikenda u Tuzli.
Sajam domaćih proizvoda i rukotvorina na jedno mjesto je okupio proizvođače ljekobilja, domaćih sokova, prirodne kozmetike, sireva, medenjaka i pčelarskih proizvoda. Na štandovima se našla i narodna nošnja, kaligrafija te nakit od epoksi smole.
Kao realizatori događaja potpisali su se Udruženje obrtnika Tuzle te Gradska turistička zajednica s jasnim ciljem, a to je veća afirmacija obrtnika te dodatno jačanje bh. privrede.
"Svi naši projekti imaju za cilj kreiranje novog sadržaja za građane, međutim, trudimo se da nikada ne zanemarimo obrtnike, male privrednike i poduzetnike kojima dajemo priliku za prezentaciju proizvoda, ali i ostvarivanje određene vrste prihoda. Ovoga vikenda priliku smo dali onima koji se bave prehrambenom proizvodnjom na autohtoni način te onima koji proizvode rukotvorine", kaže za Klix.ba direktorica Turističke zajednice Tuzle Amra Jaganjac.
Većina obrtnika nema svoje redovne prodajne objekte te im prilike poput malih sajmova bivaju odlične za stjecanje kupaca i ostvarivanje zarade i u budućnosti, što predstavlja krajnju nagradu za uloženi trud i rad. Među takvima je i Mirsada Baralić iz Tuzle koja se skupa s bratom bavi izradom rukotvorina.
"Brat uglavnom radi decoupage, a ja proizvode od konca i vune. Ovakvi sajmovi nama su odlična prilika za razvoj obrta, ali i ostvarenje zarade. To nam daje motiva da radimo dalje, iako je veoma teško biti obrtnik u današnjem vremenu. Naši ljudi su čudni, jer kada im kažeš cijene oni ostaju začuđeni, ne znajući da je to ipak ručni rad. Ali, uvijek ima izuzetaka i naši najveći kupci su oni koji dolaze iz dijaspore", ističe Baralić.
Da je Tuzla izuzetno pogodna za razvoj obrta svjedoči Sabina Biserović koja svoje pčelarske proizvode iz Gunje već nekoliko godina izlaže u gradu soli.
"Tuzla je veoma afirmisana i potječe mlade ljude u razvoju obrta, kako ne bi otišli iz BiH. To je veoma pohvalno, a primjeri iz tuzlanske prakse bi trebali biti preslikani i u druge gradove u BiH, ali i u Hrvatskoj", smatra Biserović.
Koliko je važno raditi i zaraditi Sabina kontinuirano ukazuje i svojoj kćerci Irmi, koja se bavi proizvodnjom medenih kolača. Priča nam da posao nije lagan, ali da se isplati, posebno jer ih ona priprema po tradicionalnoj recepturi.
"Ovo je nešto što sam naslijedila kao recept od svoje majke i koji sam godinama dorađivala. Sama priprema traje satima i danima, ali uz pomoć majke i prijateljice uspjevam u svemu. Kupci koji su ih dosad probali potvrđuju mi da su odlični. Trudim se pripremati ih na poseban način za svaki blagdan, bilo da je riječ o Bajramu, Božiću te Uskrsu i Vaskrsu", priča nam Irma.
Duška Mitrović iz Lopara bavi se tradicionalnom proizvodnjom sira Zarac koji uskoro treba biti i geografski zaštićen. Proizvodni proces je prilično zahtjevan, posebno jer se izrađuje po naslijeđenoj recepturi.
"Da bi se nametnuo na tržište moraš biti izuzetno uporan jer je konkurencija velika. Ovakvi sajmovi su dobra prilika da predstavim svoje proizvode, nametnem se kupcima te na kraju bavim i promocijom. Dosad sam nakon učešća na ovakvim sajmovima uspjela ostvariti konekcije sa kupcima koji su mi se i u periodu poslije javljali. Nakon učešća na sajmu, brza pošta biva aktivna barem mjesec dana", kaže nam Mitrović.
Za razliku od tradicionalnih i ustaljenih obrta, nešto bolje prilike za nametanje na tržištu imaju oni privrednici koji se bave inovativnom proizvodnjom. Među takvima je Tuzlak Siniša Nešić, koji izrađuje unikatni nakit uz pomoć epoksi smole.
"U principu se nakit izrađuje od drveta kao osnove, a epoksi smola vam pruža znatno veće mogućnosti u kontekstu obrade. Riječ je o dvokomponentnom materijalu koja u suštini predstavlja ljepilo uz pomoć kojeg se spajaju dijelovi. Ovo je moj hobi, a sajam na kojem učestvujem mi pruža priliku da budem vidljiv. Kada ljudi nakit vide ovdje, prenose ga glasom široj zajednici te prodaja ide bolje", nadovezuje se Nešić.
Osim u Tuzli, ovakvi sajmovi se održavaju i u drugim bh. gradovima, poput Sarajeva, Mostara i Banje Luke.
