Po njegovim riječima, nominalni BDP u BiH početkom recesije 2009. iznosio je 12,7 milijardi eura, dok je danas na razini negdje oko 14,8 milijardi eura. To bi značilo da je BDP per capita u 2009. bio 3.300 eura, a danas je 3.900 eura. Stopa rasta industrijske proizvodnje 2009. bila je negativna (-3,3 posto), a danas iznosi 2,6 posto. Direktna strana ulaganja 2009. bila su na razini 180 miliona eura, a u 2016. su premašila 300 miliona eura.
Kada je riječ o privrednim granama u FBiH u kontekstu njihove perspektive, Šantić kaže da tu u prvom redu treba istaći metalsko prerađivački sektor koji u BiH ima nekoliko ključnih preduvjeta za dobro pozicioniranje, a to su relativno duga tradicija, školovan kadar, znanje i kompetencije, priznate visokoškolske ustanove tehničkog karaktera, mogućnost formiranja klastera.
Odmah uz ovaj je i sektor drvoprerađivačke industrije s izraženim komparativnim prednostima kada je riječ o sirovini, u usporedbi s velikim industrijskim zemljama relativno niska cijena rada, te također mogućnost klaseriziranja.
Poljoprivreda i turizam, dodao je Šantić, dvije su perspektivne privredne grane koje u našim uvjetima mogu nadopunjavati jedna drugu sa svim svojim komparativnim prednostima i naravno s mogućnošću formiranja klastera. Tu primarno misli na proizvodnju i preradu ljekovitog bilja i zdrave hrane, te bogatu gastronomsku ponudu u funkciji turizma.
Konačno, kako je istakao Šantić, energetski i IT sektor u BiH imaju jako dobru perspektivu. Energetski sektor s obzirom na hidro, vjetro i sunčev potencijal koji imamo, a IT sektor kao gospodarska grana gdje se ulaganja u obrazovanje najbrže vraćaju i u čemu možemo brzo biti globalno konkurentni.
Šantić smatra da su sporost državnih institucija, njihova nepovezanost i glomazne administrativne procedure dio glavnine problema naše privrede.
"akođer, odljev kvalificirane radne snage iz BiH u EU, neusklađena ponuda obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, promjene poreza, akciza, prevelik broj zaposlenih u javnom sektoru, neadekvatno radno zakonodavstvo, nesređen fiskalni sustav, spora reforma javne uprave, loše politike zapošljavanja u javnom sektoru, loša poslovna klima i slaba konkurentnost, nejasna socijalna davanja, nesređena javna poduzeća, jedva održivi zdravstveni i mirovinski sektor i (ne)vladavina prava. Odgovornost za ove probleme ne snosi samo globalna recesija nego i nadležne institucije vlasti koje su svojim greškama i inertnošću kreirale vrlo nepovoljno poslovno okruženje i onemogućile domaćim proizvođačima ravnopravan položaj na domaćem i stranom tržištu", naglasio je Šantić.
Smatra da su ključni problemi i dalje niska razina proizvodnje, posebno one izvozno konkurentne, te loša struktura bh. izvoza koju karakterizira izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih, finalnih proizvoda.
"Neprihvatljivo je da za pokretanje investicije, odnosno registriranje firme treba 37 dana, a za dobivanje raznih ostalih dozvola čak 180 dana. Izvještaji govore kako BiH stoji znatno lošije u odnosu na zemlje okruženja u pogledu konkurentnosti, razine korupcije u javnom sektoru i razine ekonomskih sloboda", kazao je.
Jedan je od najvećih problema, kako je dodao, jeste nelikvidnost bh. gospodarstva, odnosno nedostatak novca pa se plaćanje robe i usluga u velikoj mjeri svelo na oblike kompenzacije koji stimuliraju sivu ekonomiju netransparentnim "prebijanjem" dugova. Šantić kaže da su glavni uzroci nelikvidnosti u općoj finansijskoj nedisciplini i pretjeranom uvozu, ali i državi koja, kao najveći potrošač, duguje ogromnu količinu novca.
"Zastarjelost tehnologije u bh. preduzećima predstavlja jedan od najvećih problema koji direktno utječe na razinu produktivnosti i konkurentnosti bh. proizvoda", naveo je.
Napomenuo je da su kamatne stope na komercijalne kredite za nabavku nove opreme većinom previsoke, a sustav nabavke novih tehnologija putem leasinga još nedovoljno zastupljen i nerazvijen. Korištenje mogućnosti tržišta kapitala gotovo pa da i ne postoji.
"Vjerujem da je rješenje dijela ovih problema provedba Reformske agende koja se implemetira na svim razinama društva u BiH. Nadam se da je vlada iskreno opredijeljena za prave reforme socio-gospodarskog okruženja u BiH, bez obzira na to koliko će one biti bolne za pojedine segmente našeg društva. Reformska agenda nije nečiji proizvoljan kratkoročni potez, već čitav jedan dugoročni reformski proces (s konkretnim mjerama provedbe) pristupanja bh. društva u obitelj europskih država, a time i gospodarstava", naveo je Šantić.
Stoga, kako bismo spremni dočekali ulazak u EU, naglasio je, moramo svi od mikrotvtki, preko onih malih, srednjih i velikih pa sve do institucija uprave ove zemlje zajedno raditi na implementaciji Reformske agende. Jasno je, kako pri tome trebamo imati povjerenja u vladin sektor koji će, bez obzira na neke "negativne bodove" koje će provedbom ovih reformi dobiti, ako iskreno želi odvesti BiH u EU, morati dokraja provesti politiku sveobuhvatnih reformi.
"Smatram da Komora kao institucija koja je formirana lex specialis zakonom, koja u svojoj zadaći, na top mjestu prioriteta, ima sukreiranje poslovnog ambijenta mora daleko više biti uključena u sukreiranje i provedbu ciljeva postavljenih u Reformskoj agendi", rekao je Šantić dodajući da Komora ima kadrove, članstvo, granska udruženja, sporazume o suradnji s gotovo svim udruženjima poslodavaca u Federaciji, kao i kvalitetnu suradnju s nekoliko federalnih ministarstava i institucija na federalnoj i na državnoj razini.
"Komora surađuje i s dijelom europskih komora kroz Forum komora Jadransko – jonske makroregije i kroz jako dobru suradnju s Vanjskotrgovinskom komorom BiH. Stoga sam mišljenja kako Vlada u cjelini mora više koristiti sve ove potencijale Komore", dodao je.
Naveo je da su mnoga od naših uspješnih poduzeća kvalitetom svoga rada i svojom kompetentnošću već u EU. Međutim, ona koja to nisu, ulaskom u EU bit će osuđena na postupni nestanak pod pritiskom konkurencije otvorenog tržišta i zahtjevne regulacije.
"Sigurno će biti problem za veliki broj privrednika, a posebno za državnu upravu usvojiti veliki broj pravnih propisa i standarda unije, ali nemamo drugog izbora. Velika je prednost što mi već odavno kod donošenja legislative na svim razinama nastojimo da ona bude usklađena s EU stečevinom, tako da ove novije propise nećemo morati značajno mijenjati, morat ćemo samo usvojiti veliki broj novih zakona i ostale regulative s kojima se do sada nismo susretali", rekao je Šantić.
BiH ima pristup pretpristupnim fondovima EU koji su u najvećoj mjeri namijenjeni infrastrukturnim projektima na koje mogu aplicirati institucije, a ne privatni sektor.
"To treba iskoristi u pravcu izgradnje infrastrukturnog poslovnog ambijenta i omogućiti zainteresiranim gospodarstvenicima da što jeftinije dobiju sređen gospodarski prostor za izgradnju proizvodno prerađivačkih pogona. Ono što danas imamo kao direktna podrška gospodarstvu na putu ka EU su mogućnosti u dijelu edukacija i subvencija u poljoprivredi, zaštiti okoliša i obnovljivim izvorima energije. Mišljenja sam da bi, ipak, kreiranje dobrog poslovnog ambijenta bila najveća podrška bh. gospodarstvu na putu ka EU, jer bismo im tada omogućili da postanu konkurentniji ne samo u BiH nego i na cjelokupnom EU tržištu", naglasio je.
Prioritet u radu Komore, po njegovim riječima, bio je i ostao privrednik.
"Sve aktivnosti koje Komora provodi i koje će provoditi usmjerene su samo jednom cilju, a to je biti u punom kapacitetu na usluzi našoj privredi. Ovo nisu samo prazne riječi. Komora, doista, otkako smo kolega Jašarspahić i ja, prije dvije godine, došli na njeno čelo, nastoji u svakom pogledu i u svako vrijeme biti na usluzi gospodarstvu. U tu svrhu napravili smo i čitav niz mjera za provedbu naše zacrtane politike. Rekonstruirali smo komoru u smislu nove i funkcionalnije organizacije. Izveli smo sve naše uposlenike da svoj veći dio posla obavljaju na terenu u izravnom kontaktu s gospodarstvenicima", dodao je Šantić.
Upravne odbore i skupštine komora održavaju u svim dijelovima Federacije u proizvodnim pogonima, na gospodarskim sajmovima i slično.
"Sajamske manifestacije su, svakako, nezaobilazna aktivnost Komore tijekom čitave godine. Od prvog međunarodnog sajma kave, čokolade i delicija koji će se ove godine u veljači održati u Mostaru gdje se Komora pojavljuje kao partner sajma, preko tradicionalnog Sajma gospodarstva Mostar i mladog ali perspektivnog i jako dobro organiziranog sajma u Tešnju pa sve do sajmova ZEPS, ENERGA, EKO-BIS, sajam jabuke u Goraždu, novi sajam poljoprivrede u Orašju te naravno i nekoliko sajmova u zemljama okruženja. I dalje ćemo raditi na jačanju postojećih komorskih udruženja, kao i formiranja novih ukoliko za to osjetimo potrebu u realnom sektoru", kazao je Šantić.
Očekuje i da će u punom kapacitetu biti uključeni i u provedbu Reformske agende, te da će raditi i na europskom upitniku za koji su u njihovom djelokrugu rada i formirali radnu skupinu.
Također pojačavaju aktivnosti oko programa komercijalnih seminara, programa edukacije cjeloživotnog obrazovanja i suradnje s pojedinim ministarstvima na federalnoj razini.
Šantić je dodao da danas komorski sustav BiH unutar sebe funkcionira jako dobro.
"Privredna komora FBiH ima jako dobru suradnju sa županijskim komorama u Federaciji, s Komorom Brčko Distrikta, s Privrednom komorom Republike Srpske i s Vanjskotrgovinskom komorom BiH. Surađujemo na projektima javnih ovlasti, sajamskim manifestacijama u zemlji i inozemstvu, na odgovorima na europski upitnik, kroz svakodnevni rad naših udruženja, imamo i sastanke međukomorskog vijeća i još dosta toga. Zadovoljan sam suradnjom s komorama svih razina, ali i dalje moramo raditi kako na našem međusobnom odnosu tako i na našem odnosu s cjelokupnim gospodarstvom", istakao je Šantić za Fenu.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
