Snježana Kopruner: Vlada FBiH kao da je bacila bombu, djeca dobijaju petice koje u realnom svijetu ne vrijede ništa
Vodi kompaniju za proizvodnju mašinskih elemenata, kompletnih mašina i komponenti, a koja ima 500 radnika. Kako je i sama kazala, nije jednostavno biti u branši koja nije tipično ženska.
Njena u potpunosti izvozna kompanija također osjeća krizu, za koju je napomenula da je počela prošle godine. Tvrdi da je odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o rastu minimalne plate sa 619 KM na 1.000 KM samo dodatno otežala stvari.
"Struktura privrede u Bosni i Hercegovini je prilično dobra. Postoji dosta proizvodnih firmi i onih koje mogu izvoziti, iako su radno intenzivne. Krenut će od naše firme. Kriza na našim izvoznim tržištima je počela prošle godine. Mogli smo vidjeti da se zatvara dosta firmi iz niskoakumulativnih djelatnosti. Onda je u takvoj situaciji donijeta odluka o minimalnoj plati. To sam lično osjetila kao da je Vlada bacila bombu, probudili smo se i vidjeli sve negativnosti", izjavila je.
Kopruner smatra da su takve okolnosti prilika da se popravi šta se može popraviti te da je Vlada FBiH pod pritiskom medija i poslodavaca napravila što je mogla nakon odluke o rastu minimalca. Tvrdi i da je prije odluke o rastu minimalca bilo otkaza te da u njenoj kompaniji nema radnika koji su bili na minimalcu od 619 KM.
Pozvala je na donošenje fiskalnih zakona koji će biti dobri za radnike, poslodavce i državu, a istakla je ono što joj smeta u poreznom sistemu FBiH.
"Ono što mi smeta u poreznom sistemu jeste da je rad više oporezovan od dobiti. Nije dobro što se dividende ne oporezuju. To se mora promijeniti kako bismo bili atraktivni za strane investitore", poručila je.
Odgovarajući na pitanje koliko Vlada razumije ekonomiju, navela je ono što je nepoznanica mnogima, a što se odnosi na finansijsko rasterećenje poslodavaca u kontekstu doprinosa.
"Mogu reći da osjećam da imaju želju da promijene ono negativno. Doprinosi su i bez rasta minimalne plate bili veliki i još uvijek su veliki. Skoro 10 godina sam u Udruženju poslodavaca (UP) FBiH i u tom periodu nije bilo pomaka po tom pitanju. UP je uradio izvrsne analize i u dva mandata prethodne vlade nije urađeno ništa, i ne razumijem zašto je to tako bilo", naglasila je.
Ono što je gošća Klix Studija ocijenila kao katastrofalnim istakla je to što je trenutno 1,15 radnika na jednog penzionera. Kako bi se mogao finansirati penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti, moralo bi se zaposliti još 200.000 ljudi, napomenula je, referirajući se na predsjednika UP FBiH Adnana Smailbegovića.
Bojkot trgovina
Tema razgovora je bila i bojkot trgovina kao izraz nezadovoljstva visokim cijenama.
"Građani moraju pokazati kada nisu zadovoljni. Ne mogu procijeniti kolike su zarade. Kada idem u dućan, pomislim kako penzioneri i radnici izlaze na kraj s tolikim cijenama. Može se vidjeti da je bojkot signal centralama velikih trgovina da nešto ne štima. U Hrvatskoj u istim robnim centrima kao i u Njemačkoj cijene su više za 20-30 posto. To ne može biti jer bi cijene trebale biti bar jednake. To je pokazatelj da nešto ne funkcioniše", konstatovala je.
Mišljenja je da bi srednji sloj stanovništva i oni bogatiji trebali smanjiti potrošnju, ne samo da bi se okoliš zaštitio, već i kako bi se novac uštedio. U tom kontekstu je podsjetila koliko se samo baci hrane i tekstila.
Kako posluje njena kompanija
Kopruner je u nastavku govorila o tome kako posluje njena kompanija. Naglasila je da rast minimalne plate i ne predstavlja toliki problem, koliko problem predstavljaju ekonomske poteškoće u državama u koje GS-TMT izvozi.
"Kod nas minimalna plata nije toliki problem, već pad tržišta jer 100 posto izvozimo u Švicarsku, Austriju i Njemačku, gdje je pad 20 posto. Zbog toga smo donijeli antikrizne mjere. Tu krizu smo počeli rješavati, što se sastoji se u tome da moramo smanjivati troškove. Proveli smo mjere koje nisu dobrodošle kod radnika, ali ako želite spasiti 500 radnih mjesta, morate reagovati danas, a ne kasnije", kazala je.
Navela je da su osnovali radnički savjet da bi se poboljšala komunikacija između radnika i uprave jer je ocijenjeno da ta komunikacija ranije nije bila baš najbolja.
"Razgovaramo i vidimo da radnici ponekad i nisu baš zadovoljni. Dakle, nije sve lijepo. Očekujem da ćemo iz te krize izaći bolji i jači. Jako je važno u takvim situacijama biti hrabar. Ne znamo šta će biti dogodine, šta će uraditi Trump, šta će biti s Njemačkom", dodaje.
Na pitanje da li je smanjenje troškova značilo i otpuštanje radnika, odgovorila je da su otpušteni oni po disciplinskim odlukama, što se događa i u redovnim okolnostima.
"Ako vam se prihod smanji za 10 posto, onda gledate kako izbalansirati i gledate kako zamijeniti one koje ste tolerisali. Dakle, morate provoditi mjere koje nisu baš popularne i izaći pred radničku klasu u odijelima i saopćiti vijesti koje nisu baš sjajne. Prije toga smo imali popularne mjere jer je bilo posla", rekla je Kopruner.
Kao najznačajniju osobinu svakog menadžera je istakla hrabrost ili kako je i sama navela: "Da biste znali da li znate plivati, morate skočiti u vodu".
Komentarisala je i kritike na račun poslodavaca, koje su česte u Bosni i Hercegovini.
"Ima svakakvih poslodavaca. Neki su takvi zato što su takvi ljudi, a neki su dovedeni u takvu situaciju. Svoje radnike gledam kao svoju djecu, jer su mnogi od njih mladi, i ono što ne bih voljela da rade mojoj djeci, ne činim ja drugoj djeci. Izuzetno je važno biti čovjek. To je sigurno moguće jer jedan zadovoljan radnik daje više nego nezadovoljan radnik", izjavila je i dodala da su kupci GS-TMT-a neka od najpoznatijih svjetskih imena u sektoru proizvodnje mašina.
Ispričala je i to kako se uopće dogodilo da jedna Dalmatinka dođe i posluje u Bosni i Hercegovini i šta joj znači Travnik.
Tržište rada i obrazovanje
Nije zadovoljna kadrovima koje proizvodi bh. školstvo te je podsjetila da su privrednici primorani da sami edukuju zaposlenike. U međuvremenu u kompaniji koju vodi, proizvodnja se sve više robotizira.
"Imamo robote za zavarivanje i sve ih više uvodimo zato što je to težak posao. Nastojimo robotizirati poslove koji nisu dobro plaćeni i koji su teški. To su roboti kompanije Panasonic. Roboti pomažu, daju kvalitet, nemaju bolovanja, ne primaju platu. Rade poslove koji nisu atraktivni mladima. Za atraktivnije poslove treba imati više znanja. Nismo konkurentni bez takve tehnologije", napomenula je.
Obrazložila je svoju konstataciju da nikad više nije bilo petica i vjernika, a manje dobrog znanja i morala.
"Religija ima funkciju u društvu i trebala bi biti zadužena za moral. Obrazovanje bi trebalo biti što kvalitetnije. Država koja ne ulaže u obrazovanje nema budućnost. Izuzetno mi je žao šta radimo djeci - ne samo država, već i roditelji. Nastavnici se žale na to da im roditelji rade pritisak da djeca dobijaju petice koje u realnom svijetu ne vrijede ništa. Mislim da roditelji potcjenjuju vlastitu djecu. Umjesto da imaju povjerenje u sposobnosti svoje djece, ne mogu zamisliti da se naređuje nastavniku da da peticu. Uz to postoji obrazovni sistem koji podlegne svemu tome", upozorila je.
Kako dodaje, fiskalni zakoni se mogu donijeti preko noći, ali obrazovanje se ne može promijeniti preko noći. Detaljnije se osvrnula i na obrazovanje u FBiH.
"Ta organizacija obrazovanja po kantonima - pa neko ko je pekar treba imati ista znanja i sposobnosti bez obzira da li je u Sarajevu, Travniku, Banjoj Luci ili Mostaru. Stručna zanimanja trebaju biti na nivou entiteta. Republika Srpska je napravila veći korak nego mi. Neke stvari bismo mogli kopirati od njih, pa da zajedno napravimo kurikulume za stručna zanimanja", poručila je gošća Klix Studija.
U završnici gostovanja je govorila o tome zašto je odlučila finansijski pomoći u radu travničkog muzeja posvećenog nobelovcu Ivi Andriću.
Cijeli intervju i gostovanje Snježane Kopruner u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.
Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.
