Ekonomistkinja Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak je na prezentaciji tog izvještaja u Sarajevu u petak ocijenila da bi ekonomski rast u BiH za 2016. godinu mogao biti između 2,6 i tri posto, odnosno na nivou 2015., pod pretpostavkom da će reforme biti nastavljene. Ukoliko, po njenim riječima, reforme uzmu još jači zamah, rast bi mogao biti još veći.
Šefica Ureda Svjetske banke u BiH Tatiana Proskuryakova izdvojila je da su u radu s malim i srednjim preduzećima zapazili da, iako postoji dosta likvidnosti u bankarskom sektoru, one jednostavno nisu spremne davati kredite malim i srednjim preduzećima.
"Mi smatramo da jedan zdrav bankarski sektor treba davati dovoljno podsticajnih sredstava za razvoj zdravih biznisa. To je i sastavni dio reformske agende i mi na tome vrlo blisko sarađujemo s domaćim vlastima u BiH, a i s međunarodnim razvojnim partnerima, uključujući EBRD, EU i Evropsku komisiju", kazala je Proskuryakova.
Navela je da se nadaju da će kao sastavni dio sveukupnog unapređenja poslovnog ambijenta, biti unapređenje stabilnosti bankarskog sektora, povećanje njihove spremnosti i volje da daju kredite preduzećima.
Istovremeno, po njenim riječima, treba raditi i na jačanju stabilnosti finansijskog sektora, ali isto tako i na unapređenju uvjeta za vođenje biznisa, te na omogućavanju zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta.
"Željela bih BiH da vidim puno ambiciozniju. Nije dovoljno da se BiH poredi samo sa svojim direktnim susjedima, jer ni jedan od susjeda nije gigant. BiH bi trebala biti ambicioznija i ciljati na neki rast od šest, sedam procenata", kazala je Proskuryakova.
Hlivnjak je u osnovnoj poruci naglasila potrebu za poboljšanjem produktivnosti i strukturnim reformama. Također je potrebno eliminarati demotivirajuće faktore i barijere za formalno zapošljavanje, te unaprijediti poslovnu klimu i kvalitet pružanja usluga. Preporuka je da se ojača ravnopravnost, kvalitet, efikasnost javnih usluga i sistema socijalne zaštite, te produbljivanje trgovinske i finansijske integracije.
Glavne nalaze "Redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu" putem videolinka iz Beča predstavili su direktorica Svjetske banke za zemlje jugoistočne Evrope Ellen Goldstein i vodeća ekonomistkinja Svjetske banke za zapadni Balkan i koautorica izvještaja Gallina Vincelette.
Kako su istakle, za razliku od 2014.godine, u 2015. se za svih šest zemalja u regiji predviđa realni rast BDP-a. Projekcije rasta za Kosovo iznose 3,6 procenata, a za Makedoniju 3,7 procenata, dok za Srbiju, zemlju koja je bila najteže pogođena poplavama iz 2014., procjenjuje se da je ostvaren rast od 0,8 procenata, što je više od prvobitno predviđenog.
Viši rast u 2015. je doveo do otvaranja novih radnih mjesta u privatnom sektoru, što je, kako je istaknuto, svakako ohrabrujuće. Nova radna mjesta i niža inflacija su povećali prihod domaćinstava i smanjili siromaštvo. U Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, procijenjena prosječna stopa siromaštva je opala za dva procenta između 2013. i 2015., što znači da je oko 140.000 ljudi u te četiri zemlje izbjeglo siromaštvo. Bez obzira na ekonomski rast i zaposlenost koja je počela da prati ekonomski rast, prosječna stopa nezaposlenosti u regiji ostaje neprihvatljivo visoka, od 21,5 procenata.
Dodatni je problem što u toj strukturi dominira tzv. dugoročna nezaposlenost, a riječ je o osobama koje traže posao duže od godinu dana. U slučaju BiH, u kojoj je stopa nezaposlenosti 27 posto, udio onih koji su dugoročno bez posla je čak 80 posto.
Primjetan priliv investicija je potpomogao ekonomski rast, naročito privatnih investicija - uključujući strane i domaće. Izvoz također pomaže poticanju rasta. U većini zemalja su izvoz i investicije dominirali u odnosu na domaću potrošnju, iako je ona značajan ekonomski pokretač u regiji. Taj pomak s potrošnje potaknute doznakama prema privatnim investicijama i izvozu pokazuje rani napredak u pravcu postepenog, ali neophodnog vraćanja u ravnotežu izvora rasta.
"Ohrabrujuće je vidjeti u zemljama jugoistočne Evrope ove rane znakove pomaka u pravcu rasta vođenog investicijama i izvozom", izjavila je Ellen Goldstein, regionalna direktorica Svjetske banke.
To vraćanje u ravnotežu, po njenim riječima, mora u dugoročnom periodu biti očuvano produbljivanjem ekonomskih reformi i poboljšanjem produktivnosti koja je usporila nakon svjetske ekonomske krize.
