Neodrživo stanje
14

Teška godina u najvećoj žitnici u BiH: Loši prinosi utjecat će na kvalitet mesa i brašna

A. K.
Pred poljoprivrednicima se nalazi period dubokog zimskog oranja (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Pred poljoprivrednicima se nalazi period dubokog zimskog oranja (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Najveća žitnica u Bosni i Hercegovini smještena je u Semberiji, a tamošnji poljoprivrednici odustaju od proizvodnje. Kako godine odmiču stanje je sve teže, radnici odustaju od proizvodnje, a većina ih rasprodaje stočna grla jer ih ne mogu prehraniti.

U mjesecu decembru tradicionalno se sravnjavaju računi u selima Semberije i Majevice, a shodno trenutnoj situaciji, poslovanje tamošnjih poljoprivrednika u 2023. je negativno. Do toga su doveli brojni problemi sa kojima se susreću prije svega ratari.

"Ova godina je bila katastrofalna te je jedna od najtežih po ekonomskom i svim ostalim parametrima. S proljeća smo imali nestabilne vremenske prilike, sa previše padavina te je na zemljištima bilo teško zasijati i održati usjeve. Nakon toga je nastupio relativno sušan period u kojem smo na pšenici i kukuruzu imali male prinose koji su bili lošeg kvaliteta", kazao je za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i Majevice.

Negativno poslovanje

Kukuruz i pšenica u godini na izmaku su imali i prilično nisku cijenu, nasuprot onoj koja je iznosila za repromaterijal. Kada se linija podvuče, Bakajlić navodi da će ratari u najvećoj žitnici u našoj zemlji poslovati sa gubicima.

"Ove godine zarade neće biti, svi poljoprivrednici su u minusu i teško da mogu izaći iz loše situacije. Problem je što mi sada nemamo ni nagovještaja da bi iduća godina mogla biti bolja", nastavlja neoptimistično Bakajlić.

Ove godine stanje još težim je učinila i afrička svinjska kuga koja je dovela do pogubljenja velikog broja grla. Također i žuta rđa je nanijela velike štete usjevima.

"Mi smo sada pod velikim pritiskom uvoza koji nam predstavlja nelojalnu konkurenciju. Zaštite države nemamo, nedostaje nam zaštita domaće proizvodnje, kao i uvođenje takozvanog plavog dizela. Na kraju, mi ćemo preživjeti na neki način, a najveći ceh će platiti upravo građani", nadovezuje se Bakajlić.

Loši prinosi utjecat će na kvalitet mesa i brašna

Ovogodišnja jesenja sjetva također je daleko od očekivane, a zbog prevelike suše ratari su muku mučili na obradivim površinama, uz stvaranje dodatnih troškova proizvodnje. Očekivanja od prinosa nisu velika što će se izvjesno odraziti na kvalitet mesa i brašna.

"Prosjek jesenje sjetve je loš, 30 posto manje površina je zasijano. Određeni usjevi su ponikli, a tek u idućoj godini ćemo vidjeti šta će biti iskoristivo. Ljudi odustaju od poljoprivredne proizvodnje i rasprodaju stoku, a u aktuelnom sistemu idemo samo u propast", kaže Bakajlić.

Prije šest godina Semberija je kao najveća žitnica u Bosni i Hercegovini imala 12.350 registrovanih poljoprivrednika, danas je situacija drastično drugačija.

"Mi trenutno imamo četiri hiljade registrovanih poljoprivrednika, a projekcije su da će ih 50 posto odustati u idućoj godini. To je zabrinjavajuće i poražavajuće", zaključuje sagovornik portala Klix.ba.

Pred semberiskim i majevičkim poljoprivrednicima sada se nalazi period zimskog dubokog oranja i pripreme za iduću godinu. Ono malo što ih je ostalo na farmama poslove obavljaju sa veoma malo nade da će bolje prilike doći. Ali, te nade ipak postoji.