Trump najavio uvođenje ogromnih carina za robu iz Meksika, Kanade i Kine

Odgovarajući na Trumpovu objavu, glasnogovornik kineske ambasade Liu Pengyu rekao je da njegova zemlja komunicira sa SAD-om o operacijama protiv narkotika i da je ideja da je Kina svjesno dopustila protok prekursora fentanila u Sjedinjene Države potpuno suprotna činjenicama i stvarnosti.

“Što se tiče pitanja američkih carina na Kinu, Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja obostrano korisne prirode. Niko neće pobijediti u trgovinskom ili tarifnom ratu”, rekao je Liu u izjavi za CNN.

Kanadski dužnosnici odgovorili su na tu objavu u saopćenju objavljenom na X u ponedjeljak navečer, rekavši da njihova zemlja “stavlja najveći prioritet na graničnu sigurnost i integritet naše zajedničke granice” te da je “ključna za domaću opskrbu SAD energijom”.

"Naravno da ćemo nastaviti razgovarati o ovim pitanjima s novom administracijom", rekli su u izjavi zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc.

Kažnjavajuće carine, ako budu donesene, mogle bi izazvati pustoš u američkim opskrbnim lancima i industrijama koje se oslanjaju na robu najbližih trgovačkih partnera zemlje.

"Večeras predložene mjere mogle bi teško pogoditi niz strateških američkih industrijskih sektora, dodati oko 272 milijarde dolara godišnje na porezna opterećenja, povećati cijene robe, podići kamatne stope i oslabiti snagu u već ranjivom sektoru kućanstava", rekao je Karl Schamotta. , glavni tržišni strateg u kompaniji Corpay Cross-Border Solutions.

Nakon objave, kanadski dolar pao je 1,2 posto u odnosu na američki dolar, a meksički pezo 2 posto u odnosu na dolar. Kineski juan, iako pod kontrolom vlade, trgovao se više, iznad 7,6 posto, na offshore tržištima.

Iako su ulagači vjerovali da bi carine u konačnici mogle ojačati dolar, američka su finansijska tržišta također pretrpjela udarac. Izvanredne carine dramatično bi povećale troškove za Amerikance za svakodnevnu robu koja je prije dolazila preko granice bez ikakvih uvoznih poreza.

Taj bi zapanjujući pomak mogao spriječiti ekonomski rast, osobito ako potrošači umorni od inflacije troše manje unatoč višim troškovima.

Fjučersi američkih dionica, koji su bili viši prije Trumpove objave, donekle su pali, fjučersi Dow-a pali su za 160 bodova ili 0,3%. Nasdaq fjučersi bili su niži za 0,4%, a širi indeks S&P 500 također je pao za 0,4%. Cijene američkih državnih obveznica su pale.

Najveći uvoz Sjedinjenih Država iz Kanade je nafta, koja je dosegla rekordnih 4,3 miliona barela dnevno u julu, prema američkoj Upravi za energetske informacije. Amerika također uvozi automobile, strojeve i drugu raznu robu, plastiku i drvo iz Kanade, prema Comtradeu Ujedinjenih naroda.

Amerika dobiva većinu svojih automobila i autodijelova iz Meksika, koji je nadmašio Kinu kao najveći izvoznik u SAD 2023., prema podacima o trgovini koje je ranije ove godine objavilo Ministarstvo trgovine. Meksiko je također veliki dobavljač elektronike, strojeva, nafte i optičkih uređaja, a značajna količina namještaja i alkohola dolazi iz zemlje u Sjedinjene Države.

Sjedinjene Američke Države uvoze značajnu količinu elektronike iz Kine, uz strojeve, igračke, igre, sportsku opremu, namještaj i plastiku.

Tokom Trumpovog prvog mandata, CNN je izvijestio da je on uveo carine na robu u vrijednosti od oko 380 milijardi dolara koje su se odnosile na tisuće proizvoda kineske proizvodnje, uključujući bejzbolske kape, prtljagu, bicikle, televizore i tenisice.

Mnogi američki uvozi iz Kanade i Meksika izuzeti su od carina zbog USMCA trgovinskog sporazuma između tri nacije za koji se Trump zalagao tokom svoje prve administracije. Nije jasno kako bi Trump planirao provesti predložene carine bez kršenja USMCA.

Trump je usvajanje USMCA, koji je zamijenio NAFTA-u, rutinski spominjao kao političku pobjedu i vrhunac svog predsjedničkog mandata.

Trump je u kampanji koristio carine kao batinu protiv stranih zemalja – kao što je činio u svojoj prvoj administraciji – kako bi povećao domaću proizvodnju dok je povećavao porezne prihode kako bi pokrio velike nedostatke u prihodima koje bi stvorio njegov predloženi plan smanjenja poreza.

Carine zapravo služe kao porez na robu uvezenu u Sjedinjene Američke Države. Iako je Trump više puta rekao da ciljne strane zemlje plaćaju carine, njih zapravo plaćaju kompanije koje kupuju uvezenu robu, a ti se troškovi obično prebacuju na američke potrošače. Većina mainstream ekonomista vjeruje da će carine biti inflacijske, a Peterson Institute for International Economics procjenjuje da bi Trumpove predložene carine koštale tipično američko kućanstvo više od 2600 dolara godišnje.

Scott Bessent, Trumpov izbor za ministra finansija, rekao je da carine neće povećati inflaciju ako se pravilno provedu. Wall Street je pozdravio Bessentovo imenovanje, jer se očekuje da će postupno uvesti carine.

Iako će Bessent, ako ga potvrdi Senat, biti djelomično odgovoran za provedbu carina, u koordinaciji s ministrom trgovine i trgovinskim predstavnikom SAD-a, Trump bi kao predsjednik imao značajnu moć da uvede carine potezom olovke. Upravo je to učinio kad je posljednji put bio u Bijeloj kući, uvodeći velike carine na robu, prvenstveno iz Kine.

Problem s carinama je taj što one često rezultiraju osvetničkim akcijama ciljanih zemalja, čime se pokreće trgovinski rat, a upravo se to dogodilo tokom Trumpova prvog mandata. To je ublažilo učinak carina na domaću proizvodnju, jer je roba proizvođača postala manje privlačna za inozemne kupce.

Trump je obećao znatno veće carine tokom svog drugog mandata. Iako nastavlja raspravljati o mnogim različitim brojevima, predložio je carinu veću od 60 posto na svu kinesku robu, kao i opću carinu od 10% ili 20% na sav ostali uvoz u SAD.