U Goraždu registrovani jedan električar i jedan moler, vodoinstalatera nema nikako
Ahmed Popović, predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde, kaže da je u isto vrijeme otvoreno deset novih obrta, a riječ je o sličnim djelatnostima. Razlozi gašenja su različiti, a Popović tvrdi da je riječ o malom broju stanovnika, konstantnom odlasku ljudi s ovog područja te malo i ujedno prezasićeno tržište.
"Investicija u posljednjih četiri-pet godina faktički da i nema u ovom kantonu, mislim na investicije u koje se mogu uključiti zanatske djelatnosti i obrtnici koji bi radili na izradi objekata ili javnim radovima, ili nekim poslovima gdje bi mogli stvoriti prihod. Broj poljoprivrednih proizvođača govori nam ipak da pojedinci registruju svoje obrte najčešće kada ih sufinansira vlast, grad ili kanton, a te obrte gase po završetku projekata. Trebalo bi vršiti monitoring nad sredstvima koja su uplaćena tim poljoprivrednim gazdinstvima i da im se daje duži rok za zatvaranje, odnosno gašenje tih obrta. Ljudi, jednostavno rečeno, koriste pogodnosti koje im vlasti kroz svoje zakone omogućavaju. Povremeno prijave pa odjave, ili dođe do preklapanja nekih podsticajnih sredstava od općine, kantona ili federacije tako da bi trebalo malo bolje uvezati sistem između ovih institucija da pojedinci ne mogu ostvarivati podsticajna sredstva sa tri ili četiri nivoa vlasti", pojašnjava Popović.
Siva ekonomija
Iako se kantonalna inspekcija, prema Popovićevim tvrdnjama, bori sa sivom ekonomijom, s druge strane i samo tržište diktira određene uslove koji joj pogoduju.
"Siva ekonomija ne podrazumijeva samo rad nacrno u obrtničkim radnjima, to je i nelegalan rad u privatnim objektima i kućama gdje ljudi koji nisu registrovani dolaze do ostvarivanja prihoda i umanjuju prihod ovim koji su legalno registrovani. Tu treba posvetiti malo više pažnje, da privatne osobe ili državne institucije daju prednost registrovanim obrtnicima prilikom dobivanja poslova. Zamislite da mi imamo samo registrovanu samo jednu molersku radnju u čitavom kantonu ili da nemamo nijednog registrovanog vodoinstalatera, imamo samo jednog registrovanog električara, kao i stolara, a ljudi rade. To pokazuje da mi jednostavno ne vodimo računa o tim deficitarnim zanimanjima i treba se upitati zašto je to tako", kaže Popović.
Sve je manje respekta prema zanatlijama koji zapravo čine dušu jednog grada, a u komori ističu kako to nastoje promjeniti pokušavajući naći modele za njihov bolji status u društvu, promociju, ali i podršku vlasti koja mora biti mnogo značajnija. Bolji poslovni ambijent i manje nameta puno bi olakšali goraždanskim obrtnicima.
Respekt zanatlijama
"Ako nemamo jednog obućara, bricu ili električara, mi onda ne živimo u urbanoj sredini, možemo reći da živimo na selu. Ako čovjek, kad mu treba električar, ne zna koga da nazove od registrovanih, ako nema uslugu kako treba, to je onda paradoksalno, jer ovo je grad. Zašto pojedinci rade nacrno, zašto javne institucije ne angažuju ljude iz zanatsko-obrtničkih radnji prilikom renoviranja objekata kao što su općine, škole ili bolnice i omoguće im ostvarivanje prihoda koji znatno utječu na njihov budžet da mogu sebe isfinansirati tokom godine?Jer vidite, država svake godine povećava osnovicu za plate sama, mi to ne bismo mogli, država nam "pomogne" pa poveća i obaveze i doprinose ne pitajući da li obrtnik uopće ima mogućnsoti da ostvari prihod da bi uplatio ta sredstva. Valjda se vodi nekim rastom na nekim drugim nivoima gdje su dosta bolja primanja. Od 340 do 360 maraka je minimalan doprinos, a ako uzmemo da imamo 15.000 stanovnika u Goraždu, onda je realno stanje da te obrtničke radnje ne mogu opstati i egzistirati u ovako maloj sredini. Prinuđeni su da idu dalje i ostvaruju zaradu u Sarajevu ili u susjednim općinama. Oni opstaju onako kako znaju", tvrdi Popović.
Posredstvom federalnog ministarstva Obrtnička komora nastoji osigurati podsticajna sredstva kako bi obrtnici obnovili svoje obrte, alate i opremu.
"Nismo zadovoljni sa od 30.000 do 40.000 KM podsticajnih sredstava od kantona, Goražde nema uopće dobar način za pomoć obrtima, a obrt kroz svoje obaveze prema komunalnim taksama i naknadama učestvuje velikim dijelom u punjenju budžeta i taj budžet treba nešto i vratiti tim ljudima. Vlasti moraju mnogo više povesti računa o komori i obrtnicima, jer ako hoćemo da živimo u urbanom mjestu, moramo imati i kvalitetne automehaničare, limare i sve što treba jednom gradu", zaključuje Ahmed Popović, predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
