Vlast mora odgovoriti na tri ključna pitanja za borbu protiv crnog tržišta duhanskih proizvoda
Institucije, prije sve Uprava za indirektno oporezivanje (UIO), ulažu znatne napore u borbi protiv crnog tržišta. Zapljene duhana i duhanskih proizvoda na ilegalnom tržištu sve su učestalije, ali su čelni ljudi, ne samo UIO, već i Granične policije i SIPA-e, saglasni da se još više treba učiniti na suzbijanju ilegalnog tržišta. Visoki novčani gubici su jasan pokazatelj da suzbijanje ovog tržišta mora biti mnogo učinkovitije.
Da bi se to ostvarilo, nova državna vlast mora se odrediti prema tri ključna pitanja: Da li će dati veću podršku onima koji su zaduženi za borbu protiv crnog tržišta te kada možemo očekivati da većina duhana i duhanskih proizvoda bude u legalnoj trgovini? U konačnici, kako protiv nezakonite trgovine na internetu?
Izazovi u suzbijanju crnog tržišta su utoliko veći zbog toga što se sve više ilegalno trguje preko interneta. Ovakav oblik trgovine je na zamahu dobio tokom pandemije koronavirusa. U UIO su naglasili da je ova trgovina eskalirala u posljednjih deset godina.
Zbog toga u ovoj instituciji vrše kontrole obveznika koji su trgovali preko interneta, koristeći usluge brzih pošti za dostavu robe. Pojačane kontrole su posljedica sumnji u neprijavljivanje potpuno ostvarenog prometa. U UIO su utvrdili da dio obveznika nije prikazivao sav ostvaren promet. Ekonomista Faruk Hadžić je ranije ukazao da su istovremeno na djelu dvije nezakonitosti.
"Drugim dijelom je problem taj što je oblast internetske trgovine poprilično neuređena u Bosni i Hercegovini, ne samo sa aspekta prodaje ilegalnih duhanskih proizvoda, već i za druge djelatnosti, gdje se pružaju velike mogućnosti korištenja društvenih mreža i online trgovina bez odobrenja za rad. Dakle, u ovom slučaju postoje dvije vrste ilegalnih aktivnosti, i to rada na crno, tj. ilegalnog poslovanja i ilegalne prodaje proizvoda", obrazložio je Hadžić.
Značaj doprinosa građana
Znatan doprinos u borbi protiv crnog tržišta, ne samo na internetu, već u cjelini mogu dati građani. Ako je suditi po podacima UIO, njihovom akcijom "Stop švercu" uspjeli su motivirati veći broj građana da anonimno prijavljuju one koji krše zakon. Podatak koji svjedoče o tome jeste da je prošle godine porastao broj izdatih akciznih markica za duhanske proizvode i da se to desilo prvi put nakon 2009., kada se akcizna politika počela usklađivati s politikom Evropske unije. Time su se povećali i prihodi u budžetu.
Znatan doprinos u borbi protiv crnog tržišta jeste odluka vlasti u zemlji iz koje se najviše šverca. Vlada Crne Gore je u ljeto prošle godine zabranila skladištenje cigareta u Luci Bar. Koliko je to značajno pokazuje se u tome da je iz ove luke u EU švercano 20 posto cigareta od ukupne količine švercanih cigareta.
Dio ekonomista je mišljenja da se suzbijanju crnog tržišta može doprinijeti i zadržavanjem trenutnog iznosa akciza na duhan i duhanske proizvode. Njihova je ocjena da previsoke akcizne stope za posljedicu imaju visoke cijene cigareta te da se građani time primoravaju da kupuju na crnom tržištu.
Tvrdi se da građani Bosne i Hercegovine plaćaju najviše prihode za cigarete, u odnosu na građane u regiji, što se odnosi i na one u Hrvatskoj i Sloveniji koje su članice EU. Bosna i Hercegovina je u ovom dijelu Evrope treća po visini akcize, poslije Hrvatske i Slovenije. Ona iznosi 98 eura za 1.000 cigareta.
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
