Zabrana rada trgovina nedjeljom u FBiH: Ko na kraju oblikuje zakone i čiji interesi su zaista zaštićeni?
Neradana nedjelja je tema koja je prije BiH povlačila velike rasprave u mnogim evropskim zemljama. No, svaka zemlja ne nastupa sa iste startne pozicije te se na različite načine održava odlukao neradnoj nedjelji i zašto baš nedjelji.
Dok se javnost fokusira na prava radnika i porodične vrijednosti, stvarni razlozi zabrane rada trgovina nedjeljom kriju se u interesima velikih trgovačkih lanaca koji oblikuju zakone prema vlastitim potrebama.
Kada je Ministarstvo trgovine FBiH najavilo zabranu rada trgovina nedjeljom, mnogi su je pozdravili kao pobjedu za radnike i društvo. Porodice su vidjele šansu za više zajedničkih trenutaka, a javnost je ovo doživjela kao znak da država staje uz običnog čovjeka. Međutim, da li se iza ovog poteza kriju plemeniti motivi ili pažljivo osmišljena strategija moćnih trgovačkih lanaca?
Ko zapravo oblikuje zakone?
U službenim obrazloženjima Vlada FBiH je naglasila da je zabrana donesena nakon konsultacija s najvećim trgovačkim lancima i Udruženjem poslodavaca. "Veliki igrači" su, kako kažu, "iskazali spremnost" da podrže ovu odluku. U tom dijelu se nameće jedno pitanje. Zašto bi kompanije, čiji je osnovni prioritet profit, dobrovoljno podržale regulativu koja naizgled ograničava njihovo poslovanje i stvaranje profita?
Odgovor je jednostavan – veliki trgovački lanci profitiraju od uniformne zabrane. Svojom infrastrukturom lako mogu preraspodijeliti promet na druge dane, intenzivirati online prodaju i smanjiti operativne troškove. S druge strane, mali trgovci, koji nemaju ovakvu fleksibilnost, suočavaju se s ozbiljnim ekonomskim izazovima, što ih stavlja u nepovoljan položaj.
"Jednakost" koja nije jednaka za sve
Jedan od ključnih argumenata za zabranu rada nedjeljom bio je da će se time osigurati jednakost za sve radnike u trgovini. Međutim, da li se time radnička prava zaista poboljšavaju?
Radnici u trgovini koji su ranije u većini slučajeva mogli birati slobodan dan, sada su ograničeni na nedjelju. No, njihovo radno opterećenje ne mora nužno biti smanjeno – mnogi će i dalje raditi na zadacima poput inventure ili pripreme robe.
Također, trgovina koja radi šest dana sedmično zahtijeva manju radnu snagu nego ona koja radi svih sedam dana, što dugoročno može dovesti do smanjenja broja zaposlenih.
Ignorisanje lokalnih potreba
Univerzalna zabrana rada nedjeljom ne uzima u obzir specifične potrebe različitih zajednica. Prije svega treba naglasiti da se ova zabrana odnosi samo na entitet Federacija BiH, dakle riječ je o entitetskom zakonu. U drugom entitetu Republika Srpska nedjelja nije obavezan neradni dan pa se i u tom segmentu može postaviti nekoliko pitanja, od diskriminacije do ekonomske opravdanosti.
Također, u mnogim turističkim destinacijama nedjelja je ključni dan za trgovinu pa se postavlja pitanje ko je ili da li je uopće izvršio procjenu kako će se ova odluka odraziti na turistički aspekt. Koliki će biti gubici u sektoru trgovine jer ova zabrana direktno pogađa lokalne privrede koje zavise od vikend prometa. To se naročito odnosi na ruralne sredine gdje male porodične trgovine, koje su često stub ruralnih zajednica, gube značajan dio prihoda.
Zašto veliki igrači podržavaju zabranu?
Veliki trgovački lanci među prvim su podržali ovu zabranu. Zašto? Prije svega jer će imati manje operativne troškove. Zatvaranjem trgovina nedjeljom, veliki lanci smanjuju troškove za plate, režije i logistiku, a kupce jednostavno preusmjeravaju kupovinu na druge dane. S druge strane mali trgovci, koji zavise od nedjeljnog prometa, gube ključnu priliku za zaradu, što dodatno jača tržišni udio velikih igrača.
Također, veliki trgovački lanci razvili su sofisticirane online platforme koje omogućavaju nastavak prodaje čak i nedjeljom, dok mali trgovci uglavnom nemaju takve mogućnosti.
Šta je sa potrošačima?
U modernom društvu, gdje mnogi rade od ponedjeljka do subote, nedjelja je često jedini dan za obavljanje kupovine. Zabrana rada trgovina ograničava njihov izbor i fleksibilnost, dok veliki trgovački lanci s online platformama ostaju dostupni.
Evropska praksa: Fleksibilnost vs. Rigidnost
Prakse u Evropi variraju. Liberalne zemlje po pitanju neradne nedjelje, poput Španije, Italije ili Švedske, imaju često otvorene trgovine nedjeljom, posebno u turističkim zonama. S druge strane strožije regulative postoje u Njemačkoj i Austriji, koje sa svojim snažnim ekonomijama, održavaju tradiciju neradne nedjelje, ali to čine uz značajnu zaštitu radnika i kompenzaciju za poslodavce.
Poseban primjer je Poljska, gdje je stroga zabrana rada trgovina nedjeljom uglavnom rezultat utjecaja Katoličke crkve i političkih interesa konzervativnih stranaka.
Zbog toga u zemljama poput Njemačke i Austrije, ovakve zabrane nisu destruktivne zbog njihove snažne ekonomije. No, u zemljama poput BiH, s osjetljivijom ekonomskom strukturom, ovakve mjere mogu imati ozbiljne posljedice po male trgovce i lokalne zajednice.
Kome zapravo koristi zabrana?
Iako se na prvi pogled čini kao mjera za zaštitu radnika i porodica, stvarni pobjednici su veliki trgovački lanci. Oni tako: smanjuju troškove poslovanja, ograničavaju konkurenciju malih trgovaca i profitiraju od online prodaje koja ostaje aktivna i nedjeljom.
Radnici ne dobijaju stvarne beneficije, a potrošači i male zajednice trpe.
Zabrana rada trgovina nedjeljom prikazuje se kao čin društvene odgovornosti, ali dublja analiza otkriva drugačiju sliku. Ovo je još jedan primjer kako se regulative mogu oblikovati u korist moćnih igrača, dok se mali trgovci i obični građani suočavaju s gubicima. Možda je vrijeme da se zapitamo: Ko zapravo piše zakone u našoj zemlji?
Britanci grade jednu od najskupljih željeznica na svijetu, mnogi misle da je besmislena
