Zašto su četiri članice EU odbile Air Montenegro i šta Aerodrom u Tuzli dobija letovima za Tursku
Kako je za Klix.ba kazao direktor Međuarodnog aerodroma u Tuzli Dževad Halilčević, uspostava navedene dvije linije dio su šireg projekta kojeg zajednički realiziraju sa Air Montenegrom.
"Nakon što je Wizz Air donio odluku o zatvaranju baze te smanjenju broja linija, intenzivno smo krenuli u pronalazak zainteresiranog avioprijevoznika. Sada je posebno dobro to što smo po prvi puta dobili odobrenje za uspostavljanje direktne linije za Istanbul jer su naši građani avionom morali putovati iz Sarajeva i Beograda ili jednostavno autobusom. Još uvijek čekamo završetak određenih procedura, kako bismo mogli krenuti sa objavom letova za Tursku, ali i Nizozemsku", kaže Halilčević.
Uspostava ove dvije linije od Tuzle do Mastrihta i Istanbula donijet će benefite tuzlanskom aerodromu u ekonomskom smislu, a Halilčević vjeruje da će se njima u znatnoj mjeri kompenzirati odlazak Wizz Aira u onom punom kapacitetu u kojem je bio do septembra ove godine.
Inače, Air Montenegro, osim za Tursku i Nizozemsku tražio je dozvole i za uspostave direktnih letova ka Švedskoj, Danskoj, Austriji i Njemačkoj koje su odbile zahtjeve. Shodno tome, ni BHDCA nije bila u mogućnosti izdati svoju dozvolu. Zahtjev je upućen i ka Luksemburgu te se još uvijek čeka odgovor njihovih civilnih zrakoplovnih vlasti.
"Bitno je naglasiti da se BHDCA uključila zadnjih desetak dana te i oni pokušavaju pribaviti odobrenja kroz bilateralne razgovore koje vode sa nadležnim direkcijama. Kada je riječ o odbijanju zahtjeva, oni striktno poštuju određene ugovore koji su potpisani 2006. godine, odnosno dokumente koje je BiH potpisala sa zemljama EU, kada je u pitanju zračni saobraćaj. Po istom osnovu Nizozemska je prihvatila, a ostale su odbile te mi očekujemo da će prevashodno Njemačka i Austrija promijeniti mišljenje", dodaje Halilčević.
Kako nam je kazao Halilčević, navedene države zahtjev su odbile jer Air Montenegro nije aviokompanija koja je registrirana u Bosni i Hercegovini ili nekoj od zemalja članica Evropske unije, što je shodno potpisanim ugovorima, preduslov za mogućnost ishodovanja dozvole.
"Mi i dalje pokušavamo učiniti sve što je u našoj moći jer su aerodromi u Švedskoj i Danskoj zainteresirani za uspostavljanje poslovnog odnosa sa Međunarodnim aerodromom Tuzla. Vjerujemo u mogućnost promjene odluke jer postoji očigledan interes, kako aerodroma, ali i putnika, a na kraju i privrede ove dvije države", navodi naš sagovornik.
Kako nam je otkrio Halilčević, menadžment tuzlanskog aerodroma trenutno vrši pregovore i sa nove dvije kvalifikovane aviokompanije u kontekstu uspostavljanja saradnje te mogućnosti direktnih letova ka državama koje imaju putnički potencijal.
"Moramo imati u vidu da su oni veoma oprezni te da se u obzir uzima mnoštvo faktora. Bez obzira koliko mi insistiramo i žurimo, većina stvari nije do nas", navodi Halilčević.
Pozitivan pomak na tuzlanskom tlu vidi se i u posljednjoj odluci Vlade TK, kojom će se kroz rebalans kantonalnog budžeta izdvojiti dva i po miliona KM za subvencioniranje aviokompanija, a koje žele uspostaviti svoje letove sa tamošnjeg aerodroma.
"Mislim da će takva odluka Vlade TK doprinijeti odlučnosti aviokompanija za uspostavljanje saradnje s našim aerodromom. Sasvim sam siguran da su subvencije budućnost aviosaobraćaja u BiH, ali i u svijetu. Aviokompanije stječu te navike da se dijelom ili u cijelosti subvencioniraju njihovi letovi i mi ćemo uvijek morati planirati ta sredstva, kako bismo imali maosvnija putovanja naših građana", zaključio je Halilčević.
Međunarodni aerodrom Tuzla nakon drastičnog smanjenja Wizz Airovih linija bilježi i pad u broju prevezenih putnika. I pored toga, postoji mogućnost da do kraja ove godine ipak bude ispunjen plan za 2023.
