Zašto su nordijske kompanije toliko uspješne: Podatak iz Danske i Francuske dovoljno govori
Carlsberg je jedna od najvećih pivara na svijetu. Izvršni direktor ove kompanije Jacob Aarup-Andersen priznaje da je njen uspjeh dio veće slagalice danskih kompanija. Naveo je da ga pitaju kako toliko mala država ima toliko velikih kompanija. Ono što je poslovna istina Danske to je i poslovna istina Finske, Norveške i Švedske.
U ove četiri zemlje živi 0,3 posto od ukupne globalne populacije i one su zaslužne za jedan posto od ukupnog globalnog BDP-a. Imaju impresivnu listu korporacija. Po prihodu, Lego je najveći svjetski proizvođač igračaka dok je IKEA najveći proizvođač namještaja.
Osim toga, nordijske zemlje su vodeći proizvođači mašina, što se prvenstveno odnosi na kompaniju Atlas Copco, telekomunikacijske opreme (Nokia i Ericcson), pojasa (Autoliv) i liftova (KONE). U ovom dijelu svijeta su stvorene i najveća svjetska internetska platforma za slušanje muzike Spotify te najveća "kupi sada, plati kasnije" platforma Klarna.
Novo Nordisk, danski pionir u proizvodnji lijekova za mršavljenje, najvrednija je evropska kompanija, čak i nakon što je vrijednost Novo Nordiskovih dionica smanjena usljed razočaravajućih rezultata ispitivanja novog lijeka.
Nordijske kompanije su u protekloj deceniji nadmašile one iz ostatka Evrope. Naime, dioničari nefinansijskih nordijskih kompanija su u posljednjih 10 godina imali veće prihode od dioničara nefinansijskih kompanija u ostatku Evrope.
Nadalje, nordijske kompanije čine 13 posto MSCI Europe, indeksa najvrednijih kompanija na Starom kontinentu. Poređenja radi, prije pet godina su činile 10 posto MSCI Europe. Dakle, sada je taj udio jednak udjelu njemačkih kompanija.
Kako stoje u odnosu na svjetsku konkurenciju
Kompanije sa sjevera Evrope dobro se snalaze i u odnosu na svjetsku konkurenciju. List Economist je 20 najvrednijih nordijskih kompanija uporedio s njihovim glavnim konkurentima.
Naime, nordijske kompanije su 2023. godine generirale operativne marže (omjer dobiti prije kamate i poreza od prihoda od prodaje) koje su u prosjeku bile veće za sedam postotnih poena u odnosu na konkurenciju dok je uloženi kapital od prihoda bio veći za pet postotnih poena.
Dug u odnosu na operativnu dobit (prije amortizacije) bio je manji kod 14 od 20 kompanija koje su upoređene dok je godišnji rast prodaje bio jednak rastu prodaje kod konkurencije.
Naravno, nije svaki nordijski posao bio uspješan. Proizvođač baterija Northvolt je nedavno bankrotirao. Nokijino poslovanje je značajno narušeno onda kada je Apple počeo proizvoditi iPhone.
Razlozi uspjeha
Sjever Evrope je blagoslovljen i prirodnim resursima, među kojima su drvo, željezna ruda te plin i nafta, što je posebno slučaj u Norveškoj.
Economist je kao jedan od razloga uspjeha nordijskih kompanija istakao to što su biznismeni ovog dijela svijeta avanturisti, što je bio slučaj i s njihovim vikinškim precima. Aarup Andersen iz Carlsberga je napomenuo da je međunarodna perspektiva za njih najvažnija.
Samo dva posto od ukupnog prosječnog prihoda 10 najvrednijih nordijskih kompanija za koje su dostupni podaci ostvareno je na domaćem tržištu dok su njihovi konkurenti iz ostatka Evrope ostvarili 12 posto na domaćem tržištu, a konkurenti iz Amerike 46 posto na domaćem tržištu.
Anders Boyer, glavni finansijski direktor Pandore, najvećeg svjetskog proizvođača nakita po obimu, podsjetio je da je njegova kompanija za sedam ili osam godina prešla put od jedne poslovnice u Kopenhagenu do globalnog igrača. U Danskoj ostvaruje jedan posto od ukupne prodaje.
Drugi razlog uspjeha nordijskih kompanija jeste taj što su dugo entuzijastične po pitanju prihvatanja tehnologije. Lego je nedugo poslije Drugog svjetskog rata promijenio materijal od kojeg proizvodi svoje igračke - drvo je zamijenio plastikom. Tada nova mašina za oblikovanje plastike je isplaćena u jednoj godini prodaje. Taj duh promjena je ostao.
Prema podacima Evropskog ureda za statistiku (Eurostat), 45 posto kompanija u Evropskoj uniji koje zapošljavaju više od 10 osoba koriste usluge računarstva u oblaku. Upravo su nordijske kompanije na vrhu te liste. Žar kompanija sa sjevera Evrope za novim tehnologijama je vidljiv i na uspješnim startup kompanijama.
London, Pariz i Berlin su jedini evropski gradovi koji privlače više rizičnog kapitala od Stockholma, a ovaj grad ima mnogo manje stanovnika od navedenih. Helsinki je prepun tvoraca videoigara, među kojima su Rovio, koji stoji iza igre Angry Birds, i Supercell koji stoji iza igre Clash of the Clans.
Nordijski biznismeni smatraju da je manje zastrašujuće rizikovati, znajući da postoje izdašne naknade za nezaposlene te dobro javno zdravstvo i obrazovanje ako ne uspiju. To znači da je državna politika u širem smislu treći razlog uspjeha nordijskih kompanija. Visokim stopama ličnog poreza se finansiraju izdašni socijalni sistemi, ali je porezna stopa na profit kompanije skoro jednaka onoj u Sjedinjenim Američkim Državama.
Fondacija Heritage, konzervativna think-tank organizacija iz Washingtona, svake godine utvrđuje indeks ekonomskih sloboda država, a kojim se odražava koliko su tržišta otvorena. Prilikom utvrđivanja indeksa razmatraju se visina carinskih stopa, sloboda poslovanja, propisi idr. Danska, Norveška i Švedska su među prvih 10 zemalja prema spomenutom indeksu.
U Danskoj je lakše zaposliti i otpustiti radnika nego negdje drugo u Evropi. Digitalizacijom se olakšalo poslovanje u ovoj zemlji. Vincent Clerc, izvršni direktor danskog brodskog giganta Maerska, ukazao je da se PDV može dobiti u roku od jednog dana. S druge strane, poređenja radi, u Francuskoj to može trajati mjesecima.
Sljedeći faktor nordijskog poslovnog uspjeha jeste taj što imaju strpljive dioničare. Prema američkoj konsultantskoj kući McKinsey, četiri petine velikih nordijskih kompanija imaju dugoročno vlasništvo dok tri petine ostalih evropskih kompanija imaju dugoročno vlasništvo, odnosno petina američkih kompanija imaju dugoročno vlasništvo.
Naime, poslovne dinastije imaju istaknutu ulogu. Maersk i Lego su još uvijek pod kontrolom porodica Moller, odnosno Kristiansen, koje su osnivači spomenutih kompanija. No, obje kompanije uglavnom vode oni koji nisu članovi porodice. Nadalje, švedska porodica Wallenberg, koja je bogatstvo stekla u bankarstvu, ima velike udjele u različitim kompanijama, među kojima su Atlas, Copco i Ericsson. Ostale nordijske kompanije, što se odnosi i na Carlsberg i Novo Nordisk, pod kontrolom su neprofitnih fondacija.
Takvim vlasničkim aranžmanima je spriječeno da stranci preuzmu nordijske kompanije te im je dato više vremena da rastu. Prema McKisneyovoj procjeni, četiri petine nordijskih kompanija s berze troše više na istraživanje i razvoj nego njihovi Zapadni konkurenti.
Izazovi
Lars Fruergaard Jorgensen, izvršni direktor Novo Nordiska, naglasio je da je njegov fokus na to kako će kompanija izgledati u narednih 10-20 godina. Kako piše Economist, to je dobro jer bi i nordijski biznisi u narednim godinama mogli biti pod pritiskom. Razlog za to jeste što se oslanjaju na poslovanje u inostranstvu, pa su utoliko više izložene geopolitičkim izazovima.
Neke od kompanija su već pogođene. Pa je tako Rusija 2023. godine preuzela Carlsberg i stavila ga pod privremenu upravu. Ova pivara je u decembru prošle godine pristala da svoje poslovanje u Rusiji proda dvojici zaposlenika, i to po vrlo nisko cijeni.
Militantni Huti su projektilima pogodili Maerskove brodove i kontejnerske terminale u Crvenom moru, primoravši ga da zaobilazi Suecki kanal, što je za posljedicu imalo povećanje vremena putovanja i povećanje troškova.
Economist piše da će poslovanje u inostranstvu postati još teže tokom drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa jer 10 najvrednijih nordijskih kompanija trećinu prodaje ostvaruje upravo u SAD-u.
Za suočavanje s izazovima bit će potrebna još jedna karakteristika nordijskih kompanija. Naime, Niels Christiansen, izvršni direktor Lega, poziva se na naučnika Charlesa Darwina u svojoj procjeni zašto nordijske kompanije posluju toliko dobro - "nije nužno da će preživjeti najjači, već onaj ko se prilagodi promjenama".
