Žensko poduzetništvo u BiH: Nedovoljno iskorišten potencijal koji treba strateški pristup

Svoj biznis pokrenula je u aprilu 2015. godine, a on je specifičan zbog činjenice da se u našoj zemlji proizvodnja obuće i dalje smatra tipično muškim poslom. Kako nam kaže, ulazak u ovu biznis priču bio je izuzetno rizičan, međutim stava je da bez rizika nema ni uspjeha.

"U početku sam imala određene poteškoće, prvenstveno prilikom nabavljanja repromaterijala jer uglavnom su muškarci ti koji drže kožare, izrađuju đonove i slično. U to vrijeme sam bila i izuzetno mlada te sam morala pokazati da zaista razumijem to što radim, kako bi me počeli ozbiljno shvatati. U svemu tome sam uspjela i posebno sam ponosna na to", navodi Zerina, kojoj je pokretanje vlastitog biznisa pružilo priliku za ostanak u Bosni i Hercegovini.

Bez bilo kakve podrške državnih institucija, korak, po korak Zerina se istaknula na domaćem, ali i inozemnom tržištu sa obućom čija se izrada sastoji od više faza, odnosno dizajniranja, modeliranja, krojenja, šivanja i montiranja finalnog proizvoda, a svoju ponudu sada je upotpunila i torbama. U radu joj pomažu i njeni zaposlenici koji obavljaju značajan dio poslova.

"U vrijeme kada sam registrovala firmu, procedura je bila prilično zahtjevna i duga, ali danas je to pojednostavljeno u određenoj mjeri. U mom slučaju olakšavajuća okolnost je bila i velika medijska podrška koju sam imala, a kada je riječ o državi, nje nije bilo, ali svakako da u narednom periodu planiram aplicirati kada budem zapošljavala nove radnike", navodi naša sagovornica koja je mišljenja da uspjeh preko noći ne može doći, posebno u oblasti biznisa u kojoj ona djeluje.

Kroz razne aktivnosti Zerina je uvidjela da su se žene u Bosni i Hercegovini probudile u poduzetništvu, a mnoge su pokrenule vlastite brendove, posebno u dijelovima industrije koje su prilično zaboravljene. Međutim, sve to je i dalje nedovoljno da se kaže da je u BiH potpuno iskorišten potencijal ženskog poduzetništva.

"Za svaki posao je potrebno znanje, kvalitet proizvoda, ali i hrabrost jer bez nje teško je pokrenuti bilo šta. Čovjek prvenstveno treba vjerovati u sebe i lični uspjeh, uz dugoročnu viziju koja će se postizati malim koracima", navodi ambiciozna Tuzlanka, koja je na temeljima svoga brenda u Italiji završila master studij iz oblasti fashion biznisa i to u vrijeme pandemije koronavirusa, a svoja znanja i vještine želi prenijeti i na mlade djevojke koje imaju želju za rad u ovoj privrednoj grani.

Akcioni planovi kao mrtvo slovo na papiru

Prema podacima nevladinih organizacija koje se bave unapređenjem ženskog poduzetništva, iako su na entitetskim nivoima usvojeni akcioni planovi koji se bave ovom tematikom, bosanskohercegovačke žene u biznisu i dalje nailaze na brojne poteškoće u radu, a zbog izostanka koordinacionog tijela njihova mogućnost umrežavanja je usporena.

Shodno državnom uređenju BiH, rascjepkanosti na entitete, kantone i općine, poslovne prilike su također drugačije, ali i način djelovanja žena poduzetnica. Dok u članstvu Federalnog udruženja poslodavaca one zauzimaju značajno mjesto, u Republici Srpskoj to nije slučaj, zbog čega je potrebno raditi na većoj afirmaciji.

"Iako imamo određeni broj žena koje vrlo uspješno vode preduzeća na prostoru Republike Srpske, u našoj uniji one nisu u značajnoj mjeri zastupljene. Zbog toga, u narednom periodu je planiran znatniji angažman naših članica kako bi se radilo na njihovoj afirmaciji. U svakom smislu, podržavamo što veći razvoj ženskog poduzetništva, a prevashodno one se moraju aktivirati i tom smjeru našu će podršku imati", kaže za Klix.ba Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

Biznis slika drugačija je u Fedraciji BiH, gdje je pohvalno da žene zauzimaju posebno mjesto u upravljačkoj strukturi tamošnjeg Udruženja poslodavaca, koje u poduzetničkom smislu zagovara ravnopravnost žena i muškaraca.

"U našem udruženju uglavnom se nalaze privatne kompanije, a u članstvu je zastupljen značajan broj žena, kako u vlasničkoj strukturi, ali i menadžmentu i veoma su uspješne. Kroz karijeru u mojim timovima su uglavnom bile žene, a i danas u firmi u kojoj sam vlasnik direktorica je žena. U smislu poduzetništva mislim da ne bi trebalo biti razlike između muškaraca i žena jer vi ste poduzetnik ili ne. To je karakter i vi možete naučiti vještine menadžmenta i vođenja ljudi, ali pravi poduzetnik se rađa", navodi Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Značaj ženskog poduzetništva za Evropsku uniju

S druge strane, značaj ženskog poduzetništva posebno prepoznaje Evropska unija koja kroz razne programe pokušava unaprijediti položaj žena. Još prije pet godina kreirana je Rezolucija Evropskog parlamenta o vanjskim utjecajima koji otežavaju žensko poduzetništvo u Evropi, s ciljem unapređenja ove oblasti, a države članice kontinuirano rade na poboljšanju prilika, odgovarajući izazovima i u vrijeme pandemije koronavirusa, koji su u znatnoj mjeri prisutni.

Bilo da je riječ o ženama poduzetnicama koje imaju pokrenute vlastite biznise, ili općenito zaposlenim pripadnicama ljepšeg spola, zemlje članice Evropske unije pokrenule su programe konkretne pomoći, što nije slučaj u Bosni i Hercegovini.

Evropska komisija, u sklopu Programa uzajamnog učenja u području ravnopravnosti spolova, prošle godine pokrenula je seriju webinara o rodnim aspektima krize izazvane koronavirusom, a kako je istaknuto, tokom pandemije povećan je teret žena vezan za brigu zbog zatvaranja vrtića, škola, usluga za starije i osobe s invaliditetom.

"Mnoge žene rade na prvim crtama odgovora na krizu, u sektoru zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanju i trgovini. Dobre prakse o vrednovanju poslova zaštite i podrškama ravnopravnoj podjeli obaveza uključile su primjer Belgije i njene 'posebne COVID-19 naknade za roditeljski dopust' i mjere Malte za podršku ravnoteži privatnog i poslovnog segmenta putem rada na daljinu", navedeno je u izvještaju nakon webinara.

Dobre prakse u osnaživanju žena na tržištu rada pruža i Francuska, a u aktuelnom vremenu kreirali su i postcovid akcijski plan za ravnopravnost spolova, dok Italija uvodi posebni fond za žensko poduzetništvo koje se susreće sa izazovima u vrijeme i nakon pandemije.

"Hitno su potrebni rodno-osjetljivi odgovori jer pandemija nije imala samo nesrazmjerne posljedice na dominantno ženske poslove i jačanje rodne uloge, već i zato što postoje dugoročne ekonomske i društvene posljedice koje će utjecati na ravnopravnost spolova. Ključno je zaštiti one žene koje rade na najvažnijim poslovima, promicati žensku zaposlenost i poduzetništvo te osigurati ravnopravno dijeljenje obaveza i njege između žena i muškaraca, uz istovremeno osiguravanje pristupa kvalitetnim servisima/uslugama zaštite", naglašeno je.

Za razliku od zemalja Evropske unije, koje kontinuirano promovišu primjere dobrih praksi, birokratske procedure i dalje su kočnica za kontinuirani razvoj ženskog poduzetništva u Bosni i Hercegovini. Također, komplikovana struktura organa vlasti u zemlji dovela je do toga da dolazak do dozvola za biznis nije standardiziran.

Kada je riječ o dobrim praksama iz zemalja Evropske unije, Smailbegović ističe da ih je vrlo teško izvorno kopirati, ali svakako ih treba primijeniti u prilagođenom izdanju jer BiH ima vrlo specifično uređenje.

"Kada govorimo o kompletnom poslovnom ambijentu i njegovom unapređenju, kod nas nažalost ne postoji politička volja na bilo kojem nivou za promjenama. Glavni razlog leži u tome da reforma koja globalno vuče naprijed, ne može svima odgovarati, jer će nekoga pogoditi, a nekome donijeti benefite. To nam je kočnica, međutim, interes struktura vlasti za njom se mora probuditi", stava je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Dok se u konačnici bh. vlast ne probudi, koristeći primjere dobre prakse za dobrobit ženskog poduzetništva, žene poduzetnice i dalje će samostalno morati koračati biznis putevima, baš kao i Zerina Gegić, sa početka naše priče.