Žuljević objavio podatke za koje tvrdi da pokazuju višegodišnje urušavanje Elektroprivrede
Prethodnu upravu ovog preduzeća je optužio da je, kako je naveo, vrlo svjesno koristila tehnike kreativnog računovodstva, a za koje je istakao da se koriste za lažiranje finansijskih izvještaja. Cilj je bio, prema njegovim riječima, lažnim i nerealnim planovima prihoda i rashoda pokriti neznanje i kriminal, fiktivno planirajući višemilionsku dobit.
Žuljević se u prilog ovim tvrdnjama pozvao na dokument "Sagledavanje finansijskog položaja EP BiH za period od februara do decembra 2023. godine". Ukazao je da je Vlada FBiH spomenuti dokument zaprimila 30. januara ove godine. Kako je istakao, ukupni prihodi bili bi umanjeni za 242,79 miliona KM, u odnosu na prihode iz plana poslovanja za 2023. Potom se osvrnuo na sam poslovni gubitak.
"Zamislite kako izgleda kada na 1,2 milijarde prihoda promašite 242 miliona KM. Prema ovom istom dokumentu, sagledani iznos gubitka u ovoj godini bio bi 90,81 milion KM, što je za 206,68 miliona KM lošije od planiranog rezultata poslovanja za 2023.", naglasio je.
Naveo je da je u ovoj godini planirana prodaja viškova struje u iznosu od 266,53 miliona KM, a ostvareno je 34,22 miliona KM. Konstatovao je da se EP BiH urušava posljednjih osam godina, a u prilog ovoj konstataciji je izdvojio nekoliko podataka.
"Proizvodnja struje je 2015. bila 6.909 gigavat sati, a 2022. bila je 5.849 gigavat sati. Manjak/razlika iznosi 1.060 gigavat sati. Bilansni viškovi su 2015. bili 2.800 gigavat sati. Prošle godine su bili svega 818 gigavat sati, a u prvih devet mjeseci ove godine bili su 160 gigavat sati. Što se tiče proizvodnje uglja u rudnicima, 2015. je proizvedeno 4,5 miliona tona, a prošle godine 3,7 miliona tona", istakao je Žuljević i napomenuo da je aktuelna uprava počela s radom 24. augusta 2023.
"Investiranje u rudnike je do kraja 2016. iznosilo 339,24 miliona KM, dok je od 2017. do 2023. iznosilo 15 miliona KM. Proizvodnja struje i uglja je 2015. bila na nivou planirane, i to 6.909 gigavat sati struje i 4,5 miliona tona uglja", dodaje.
Naglasio je i to da je EP BiH propustila priliku enormne dobiti u 2021. i 2022., kada su cijene struje na tržištu iznosile i do 1.000 eura po megavat satu. Kako je zaključio, da je tada ostvarena proizvodnja i bilansni viškovi od 2.000 gigavat sati te da je struja prodata po cijeni od 300 eura po megavat satu (što je minimalna cijena koja se mogla postići u ovom periodu), ostvareni prihodi bi iznosili do 600 miliona eura godišnje.
"Umjesto da ostvare rekordne prihode, rudnici i proizvodnja struje su dovedeni u izuzetno loše stanje te se ugalj kupovao na tržištu po visokim cijenama (kupljeno je više od 1,5 miliona tona na tržištu)", ukazao je.
Žuljević je mišljenja da se ovakvo stanje neće moći preko noći popraviti te da je pred entitetskom vladom i upravom EP BiH težak proces konsolidacije i zaustavljanja enormnog smanjenja proizvodnje uglja i struje.
Prva neradna nedjelja u Federaciji BiH: Jesu li jedni trgovci manje vrijedni od drugih?
Barbarez ostao bez napadača, Tabaković se nakon utakmice s Njemačkom vratio kući
